struka(e): hrvatska književnost
Sekulić, Ante
hrvatski književni povjesničar, leksikograf i pisac
Rođen(a): Tavankut, Vojvodina, 16. XI. 1920.
Umr(la)o: Zagreb, 18. III. 2016.
ilustracija
SEKULIĆ, Ante

Sekulić, Ante, hrvatski književni povjesničar, leksikograf i pisac (Tavankut, Vojvodina, 16. XI. 1920Zagreb, 18. III. 2016). Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je (1946) jugoslavistiku i klasičnu filologiju te doktorirao (1947) temom Govor bačkih Hrvata. Predavao je na gimnazijama u Sinju, Pazinu, Virovitici, Delnicama, a 1967–72. na Pedagoškoj akademiji u Rijeci. Tri je godine (1947. i 1972–74) proveo u zatvoru kao politički zatvorenik. Okosnicu njegova znanstvenog i stručnoga interdisciplinarnoga rada čini proučavanje etničke, kulturne, književne i jezične povijesti autohtonih Hrvata (Bunjevaca i Šokaca) u južnom Podunavlju (Književnost bačkih Hrvata, 1970; Drevni Bač i Tragom franjevačkoga ljetopisa u Subotici, 1978; Bački Bunjevci i Šokci, 1989; Bački Hrvati, 1991; Hrvatski pisci u ugarskom Podunavlju od početka do kraja XVIII. stoljeća, 1993; Hrvatska preporodna književnost u ugarskom Podunavlju do 1918, 1994; Književnost Podunavskih Hrvata u XX. stoljeću, 1996; Umjetnost i graditeljstvo bačkih Hrvata, 1998). Posebno su bili zapaženi njegovi prinosi o jeziku (Rasprave o jeziku bačkih Hrvata, 1997), toponomastici (Hrvatski bački mjestopisi, 1994; Hrvatski baranjski mjestopisi, 1996; Hrvatski srijemski mjestopisi, 1997) i onomastici (Osobna imena, prezimena i nadimci bačkih Hrvata, 2006), osobito Rječnik govora bačkih Hrvata (2005), bogate frazeološke građe koju je prikupljao desetljećima. Istraživao je povijest katoličkih crkvenih redova u Hrvata (Pozivu vjeran – sluga Božji Vendelin Vošnjak, franjevac, 1983; Suvremena služba vječnosti: život i rad fra oca Ante Antića, 1984; Olimje v XVII. in XVIII. stoletju, 1993; Pavlinski prinosi hrvatskoj književnosti, 1997; Karmelićanski prinosi hrvatskoj kulturi, 2001) te pisao o mariološkim temama u periodici i zbornicima (Acta Congressus Mariologici – Mariani Internationali, 1987., 1991; Bogoslovska smotra, 1993). Autor je nostalgičnih, osamljeničkih i duhovnih pjesama (Sin nizina, 1941; Zvona bjeline, 1946; Vijenac uspomena, 1968; Popudbina, 1994). Od 1992. bio je redoviti član papinske Međunarodne marijanske akademije u Rimu, a od 1997. dopisni član HAZU.

Citiranje:

Sekulić, Ante. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 26.12.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/sekulic-ante>.