Šar-planina (makedonski Šar planina, albanski Malet e Sharrit), planinski masiv u Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu, između Pološke kotline i gornjega toka Vardara na jugoistoku, doline Lepenca na sjeveru i istoku, Prizrenske kotline na sjeverozapadu i Mavrovskoga jezera na jugu; najveći dio (56% površine) pripada Sjevernoj Makedoniji. Pruža se u duljini od 80 km, širok je 10 do 25 km; planinsko bȉlo je do 2200 m visoka zaravan, s koje se izdižu vrhovi: Titov vrh (2748 m; najviši vrh), Mali Turčin (2702 m), Rudoka (2662 m), Ljuboten (2498 m), Karanikola (2479 m) i dr. Masiv je građen uglavnom od paleozojskih škriljevaca, a viši dijelovi od trijaskih vapnenaca i dolomita. U višim područjima tragovi pleistocenske glacijacije (morene, cirkovi i mnoga manja ledenjačka jezera; Bogovinsko, Belo, Crno, Karanikoličko). Šar-planina obiluje mineralnim izvorima i vodenim tokovima (na rijeci Peni iznad Tetova podignuta je 1926. mala hidroelektrana, najstarija u Sjevernoj Makedoniji). Poljoprivredne kulture i listopadne šume dopiru do visine od približno 1200 m, do 1700 m prostiru se crnogorične šume (crni bor, smreka), a iznad toga pojas je visokoplaninskih pašnjaka. Razvijeno je stočarstvo, osobito uzgoj ovaca. Šar-planina bogata je rudnim ležištima (krom, bakar, mangan, željezo i dr.) od kojih je većina iscrpljena. Zimski turizam (skijaško središte Popova Šapka). Kosovski dio Šar-planine obuhvaćen je istoimenim nacionalnim parkom (Malet e Sharrit) osnovanim 1986. godine (površina 39 000 ha). Istočnim podnožjem masiva prolazi cesta Tetovo–Gostivar.
