Salamina (novogrčki Σαλαμίνα, Salamína [salami'na], starogrčki Σαλαμίς, Salamís), grčki otok nedaleko od Pireja u Eginskome (Saronskome) zaljevu; 93,5 km², 39 283 st. (2011). Najgušće naseljen grčki otok (408 st./km²), dio je Velike Atene; u srednjemu vijeku nazivan Kuluri (grčki Koύλоυρη, Koúlourē) prema otočnome obliku (kifla), naziv je i danas u upotrebi. Poljodjelstvo (masline, vinova loza) i ribarstvo; brodogradnja. Turizam. Glavno uporište grčke ratne mornarice. – Salamina je bila samostalna do druge polovice VII. st. pr. Kr., kada je pala pod vlast Megare, a zatim Atene, koja je ondje naselila svoje građane. Godine 480. pr. Kr. bila je uporište atenske flote u ratu protiv Perzijanaca; kraj otoka je nadmoćna perzijska mornarica doživjela strahovit poraz zahvaljujući Temistoklovoj strategiji. Pobjeda kod Salamine utjecala je na grčku književnost. Traged Eshil, koji je i sam sudjelovao u bitki, opjevao ju je u tragediji Perzijanci, a Herodot je u njoj vidio čak odlučujuću bitku između Azije i Europe. Kasnija atenska naseobina počela je propadati u II. st. Arheološkim istraživanjima u tome kraju pronađeni su kasnomikenski grobovi.
