Sveta Lucija (Saint Lucia), država i otok (Saint Lucia) u Malim Antilima (otočna skupina Windward), 32 km južno od otoka Martinique; 616 km².
Prirodna obilježja
Otok je brdovit, vulkanskoga podrijetla. Građen je uglavnom od andezita, bazalta i riolita. Gorje se pruža središnjim dijelom otoka; izdiže se od sjevera prema jugu, gdje se nalazi najviši vrh Mt. Gimie (959 m), a zatim se strmo ruši prema moru. Uz obalu u jugozapadnom dijelu otoka nalaze se nešto niži vrhovi Gros Piton (798 m) i Petit Piton (750 m). Među mnogobrojnim plodnim aluvijalnim nizinama ističu se doline rijeka Roseau i Cul-de-Sac. Planinska unutrašnjost izvorište je mnogih rijeka kratka i brza toka. Uz obalu dugu 158 km more je vrlo duboko, osobito duž zapadne i istočne obale.
Klima je tropska, vlažna, pod utjecajem sjeveroistočnih pasata. Prosječna godišnja temperatura iznosi između 26 i 32 °C na obali, a oko 13 °C u brdima. Količina oborina kreće se od 1300 mm na obali do više od 3000 mm na šumovitim padinama unutrašnjosti. Glavnina oborina padne od lipnja do prosinca. Povremeno se javljaju tropski cikloni (hurricane).
Izvorna tropska kišna šuma (19,6% površine) sačuvana je još samo u višim planinskim područjima; pod zaštitom (šumski rezervat) nenaseljeno je područje površine 78 km². Obrađeno je 33,7% teritorija (banane, kokosova palma i dr.).
Stanovništvo
Na otoku je prema popisu iz 2001. živjelo 158 076 st., a prema procjeni iz 2005. god. 164 791 st. Prosječna je gustoća naseljenosti 267,5 st./km². Gušće je od prosjeka naseljen sjeverozapadni dio otoka, odnosno područje distrikta Castries (776,5 st./km²) te Vieux Fort (340,3 st./km²) na jugoistoku. Stanovništvo se sastoji većinom od crnaca (50%) i mulata (44%), a ima i Indijaca (potomci doseljenika iz druge polovice XIX. st. i početka XX. st.) te bijelaca. Po vjerskoj pripadnosti stanovnici su većinom rimokatolici (67,5%) ili protestanti (22,0%, 2001). Službeni je jezik engleski, a raširen je i kreolski francuski. Porast broja stanovnika se usporava; dok je u razdoblju 1995–2000. stopa porasta iznosila prosječno 1,4% godišnje, u razdoblju 2000–05. pala je na 0,9%. To je posljedica smanjenoga prirodnog priraštaja (19,0‰, 1995; 7,4‰, 2005), odnosno nižega nataliteta (25,5‰, 1995; 14,3‰, 2005) i stabilne stope mortaliteta (6,5‰, 2005). Smrtnost dojenčadi iznosi 15,6‰ (2003). U dobi je do 14 god. života 31,2% st., od 15 do 59 god. 58,7%, a starije je od 60 god. 10,1% st. (2002). U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu radi 12,2% zaposlenoga stanovništva, u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 15,8%, u uslužnim djelatnostima 57,2%, a nepoznata je zanimanja 14,8% st. (2002). Nepismeno je 9,8% stanovništva (2000). Glavni je i najveći grad Castries na sjeverozapadnom dijelu otoka s 10 634 st. (2001), odnosno 37 963 st. na širem gradskom području. U gradovima živi samo 30,5% stanovništva (2003). Ostala su veća naselja (2001) Vieux Fort (2827 st.) i Soufrière (1997 st.).
Gospodarstvo
Od početka 2000-ih sve veće gospodarsko značenje ima turizam koji ostvaruje oko 65% BDP-a (povremeni uragani uzrokuju ekonomske štete). Godine 2019. ostvaren je BDP u iznosu od 2,1 milijardu USD; BDP po stanovniku iznosi oko 11 610 USD. U sastavu BDP-a vodeći je uslužni sektor (oko 83%), a zatim industrijski (14%) i poljoprivredni (3%). U poljoprivrednoj su ponudi banane, kokos, mango, avokado, kakaovac i različite vrste povrća. Vodeće su tekstilna i prehrambena industrija. Stopa nezaposlenosti je 21,5% (2018). Godine 2017. vrijednost izvoza bila je 141,6 milijuna USD, a uvoza 663,6 milijuna USD. Izvoze se banane i drugo voće, pivo, odjeća, naftni derivati, rukotvorine i dr. Uvozi naftne derivate, hranu, lijekove, vozila i dr. Vodeći su vanjskotrgovinski partneri SAD (32,2% izvoza i 43,8% uvoza), te Trinidad i Tobago (7,9% izvoza i 15% uvoza). Veličina je javnoga duga 67,8% BDP-a (2018).
Promet
Na otoku ima 829 km cesta (2003), od čega je asfaltirano 70%. Otok je povezan sa svijetom zračnim linijama; međunarodne su zračne luke George F. L. Charles kraj Castriesa (regionalni promet Kariba) i Hewanorra kraj Vieux Forta (međukontinentalni promet). Dobro je razvijen pomorski promet; glavne su luke Castries i Vieux Fort.
Novac
Novčana je jedinica istočnokaripski dolar (Eastern Caribbean dollar, $; XCD); 1 istočnokaripski dolar = 100 centi.
Povijest
Od približno II. st. otok je bio naseljen plemenima skupine Arawak doseljenima iz Južne Amerike, a njih su od XIII. st. pokorila plemena skupine Karibi (Karaibi). I jedni i drugi nazivali su ga Otokom iguana (Iouanalao, odnosno Hewanorra). Prvi Europljanin koji je uočio otok bio je najvjerojatnije španjolski pomorac Juan de la Costa oko 1500. Francuski pirat François Le Clerc zvan Drvena noga imao je potkraj 1550-ih na Golubljem otoku (Pigeon Island), otočiću uz sjevernu obalu, svoje uporište, a Francuzi s Martiniquea bili su i prvi trajni europski doseljenici, pošto su se 1660. sporazumjeli s Karibima koji su prethodno (1605. i 1638) onemogućili Englezima da se nastane. Francuska je otok 1674. proglasila krunskom kolonijom i depandansom Martiniquea te je od kraja XVII. st. naseljavala afričke robove, koji su ubrzo postali većinsko stanovništvo. Svetu Luciju povremeno su od 1756. do 1814. osvajali Britanci tijekom ratova protiv Francuza te je otok, s obzirom na to da su se te sile neprestano sporile oko njega, nazivan »Helenom Kariba«. Pariškim mirom 1814. konačno je postao britanski posjed. Ropstvo je ukinuto 1834., a od 1838. do 1958. Sveta Lucija bila je u sastavu konfederacije britanskih kolonija Windward Islands (Privjetrinski otoci).
Kolonijalna je uprava 1924. uvela ograničenu političku predstavljenost stanovnika, 1951. uvedeno je opće pravo glasa i birano zakonodavno vijeće, a 1960. samoupravna vlada. Sveta Lucija bila je 1958–62. u sastavu Zapadnoindijske federacije. Vodeće političke stranke postaju Laburistička stranka Svete Lucije – SLP (osnovana 1949) i Ujedinjena radnička stranka – UWP (osnovana 1964). Od 1967. autonomna država u sastavu Velike Britanije, Sveta Lucija proglasila je neovisnost 22. II. 1979., ostavši članicom Commonwealtha i zadržavši britanskog monarha kao državnog poglavara. John Compton, osnivač UWP-a i šef samoupravne vlade 1964–79. postao je prvi premijer nakon stjecanja neovisnosti. Na izborima u srpnju 1979. pobijedio je SLP, koji se potom s UWP-om izmjenjuje na vlasti. Compton je ponovno bio premijer 1982–96. i od prosinca 2006. do smrti u rujnu 2007. Morska granica prema Martiniqueu određena je 1981., a gospodarska zona u širini od 200 morskih milja proglašena je 1984. Kenny Anthony, vođa SLP-a, bio je premijer 1997–2006. i 2011–16. Na izborima 2016. pobijedio je UWP te je njegov vođa Allen Chastanet postao premijer. Ostao je na položaju do 2021. kada se na vlast, s velikom većinom, vraćaju laburisti te je njihov vođa Philipe J. Pierre od tada premijer (ostaje na položaju nakon nove laburističke pobjede na izborima 2025).
Politički sustav
Prema Ustavu od 22. II. 1979., Sveta Lucija je ustavna i parlamentarna monarhija, članica Commonwealtha. Poglavar je države britanski monarh, kojeg u državi zastupa generalni guverner. Izvršnu vlast ima vlada na čelu s premijerom kojeg formalno imenuje generalni guverner (premijer je redovito vođa većinske parlamentarne stranke). Zakonodavnu vlast ima dvodomni parlament, koji se sastoji od Skupštine (House of Assembly) sa 17 ili 18 zastupnika (predsjednik Skupštine ne mora prethodno biti zastupnik te, ako nije, to postaje pošto je izabran na položaj), i Senata (Senate) s 11 senatora koje imenuje generalni guverner (6 na prijedlog premijera, 3 na prijedlog vođe oporbe, a 2 prema vlastitom nahođenju). Mandat članova oba doma je 5 godina. Biračko je pravo opće i jednako, a imaju ga svi državljani s navršenih 18 godina života. Sudbenu vlast obnašaju okružni sudovi i opći sud, a navišu vlast imaju Istočnokaripski vrhovni sud (Eastern Caribbean Supreme Court), zajednički za šest država članica Organizacije istočnokaripskih država, sa sjedištem u Svetoj Luciji, i Karipski sud pravde (Caribbean Court of Justice), zajednički za pojedine države članice Karipske zajednice (sjedište mu je u Trinidadu i Tobagu). Administrativno Sveta Lucija se dijeli na 10 okruga. Nacionalni blagdan: Dan neovisnosti, 22. veljače (1979).
Političke stranke
Laburistička stranka Svete Lucije (Saint Lucia Labour Party – akronim SLP), osnovana 1949., socijaldemokratska je stranka. Bila je vodeća stranka od izbora 1951. do izbora 1964 (osnivač stranke George Charles na čelu je vlade 1960–64), a potom je u oporbi do 1979. kada pobjeđuje na prvim izborima nakon proglašenja neovisnosti i ostaje na vlasti do 1982. Vladajuća je stranka i 1997–2006. te 2011–16. kada je vođa stranke Kenny Anthony bio premijer. Ponovno je na vlasti od 2021., s premijerom Philipom J. Pierreom. Ujedinjena radnička stranka (United Workers Party – akronim UWP), osnovana 1964., konzervativna je stranka. Bila je na vlasti 1964–79. a osnivač stranke John Compton u tom je razdoblju vodio vladu te je bio prvi premijer neovisne Svete Lucije (1979). Stranka je ponovno na vlasti 1982–97. i 2006–11 (Compton je bio premijer i 1982–96. te od prosinca 2006. do smrti u rujnu 2007). Posljednji put stranka vodi vladu 2016–21., s premijerom Allenom Chastanetom, potom je u oporbi.
