Saint Helena [səntheli:'nə] (St Helena, St. Helena; Sveta Helena), britanski otok vulkanskoga podrijetla u južnome dijelu Atlantskog oceana, 1930 km zapadno od Afrike (Angola); 122 km² s 4534 st. (2016). Obala je strma i stjenovita, unutrašnjost je gorovita sa suptropskom vegetacijom. Izdiže se do 818 m visine (Diana’s Peak; nacionalni park). Uz obalu se pruža mnogo malih otočića. Klima je blaga, pod utjecajem jugoistočnoga pasata. Ljeti (siječanj‒ožujak) se temperatura na obali (Jamestown) kreće između 20 i 32 °C, a zimi (lipanj‒rujan) između 15 i 26 °C. Obradivo tlo zauzima 1/3 ukupne površine; uzgaja se skupocjena sorta kave. Pčelarstvo, ribarstvo. Konzerviranje ribe; destilerija. Tiskanje poštanskih maraka, turizam. Glavno je naselje i luka Jamestown. Zračna luka na istočnome dijelu otoka otvorena je 2016., pa od 2018. brodske veze s otokom Ascensionom te lukom Cape Townom (Južnoafrička Republika) i Walvis Bayom (Namibija) služe samo za prijevoz tereta. ‒ Otok je 1502. otkrio portugalski pomorac João de Nova. Od 1659. u posjedu britanske Istočnoindijske kompanije, od 1834. britanska krunska kolonija. Od 1815. do 1821. na otoku je bio zatočen Napoleon, koji je ondje i umro (Longwood House). Saint Helena s otokom Ascensionom i otočjem Tristan da Cunha tvori britanski prekomorski teritorij (390 km², 5633 st., 2016). Ograničena unutarnja samouprava teritorija ostvarena je potkraj 1960-ih (prvi izbori održani su 1969). Ribolovna zona u širini od 200 morskih milja proglašena je 1977. Samoupravne ovlasti proširene su od početka 1989., a 2009. donesen je novi ustav kojim je dodatno ojačana uloga izravno izabranoga zakonodavnog tijela u odnosu na guvernera.
