Saarbrücken [za:'ɹbrykən], glavni grad savezne zemlje Saarland, zapadna Njemačka, nedaleko od granice prema Francuskoj; 175 741 st. (2010). Grad se pruža duž obala rijeke Saar. Sačuvane su crkva iz XIII–XIV. st. i kasnogotička crkva iz XV. st., te barokne građevine (crkve, gradska vijećnica, dvorac) iz XVIII. st. Kulturno je (sveučilište osnovano 1948; visoke škole; znanstvenoistraživački instituti, npr. Njemački institut za umjetnu inteligenciju; muzeji; filmski festival) i trgovačko središte (međunarodni sajam). Razvijena je metalna industrija, proizvodnja automobila (Peugeot) i dijelova, elektrotehnička, optička i informatička tiskarstvo i nakladništvo. Međunarodna zračna luka. Luka za jahte; rijeka Saar je plovna za velike brodove do Saarbrückena. – Prvo naselje na mjestu današnjega grada razvilo se u IV. st. uz stari rimski most na cesti Metz–Mainz iz I. st. Na ruševinama rimskog naselja bila je sagrađena u X. st. utvrda, koja se prvi put spominje 999., kada ju je rimsko-njemački car Oton III. darovao biskupu Metza. Ubrzo se uz utvrdu oblikovalo naselje, koje se prvi put spominje u XI. st. Utvrđeno je 1228., dok je gradske povlastice steklo 1321. Poslije je bilo pod vlašću grofova, pa kneževa Nassau-Saarbrücken (1381–1793). Zahvaljujući gradnji kamenoga mosta (1546–49) te povoljnomu geografskom položaju, Saarbrücken se razvio u snažno trgovačko središte, a otkrićem bogatih nalazišta ugljena i željezne rude u okolici, tijekom XIX. st. pretvorio se u snažno industrijsko središte. Nakon kratkotrajne francuske uprave (1801–15) pripao je Pruskoj, a potom Njemačkoj (1871). Zajedno s cijelim Saarskim područjem bio je pod upravom Lige naroda (1919–35). Za II. svjetskog rata gotovo 2/3 grada bilo je razoreno. Od 1955. sjedište je zemaljske vlade Saarlanda.
