rosika (Drosera), biljni rod s približno sto vrsta mesoždernih biljaka iz por. rosika (Droseraceae) raširen pretežito na Južnoj polutki, os. u Australiji. Na Sjevernoj polutki raste mali broj vrsta. To su niske zeljaste trajnice s listovima najčešće u prizemnim ružicama, rjeđe na stabljici. Okruglaste, kijačaste ili obrnuto jajaste plojke listova nose s gornje strane posebne izrasline poput dlaka (tentakuli) sa žljezdanim ljepljivim glavicama koje izlučuju mirisne kapljice poput rose (otud ime), privlačne os. za sitne kukce. Privučen mirisnom »rosom«, kukac se zalijepi, a pokušavajući se osloboditi, podražuje osjetljive tentakule koji se savijaju prema sredini plojke i obuhvaćaju žrtvu još čvršće. Biljkine žlijezde izlučuju probavne enzime koji razgrađuju tijelo kukca, a list ga upije. Rosike su autotrofne biljke, ali rastu u močvarama i cretovima siromašnima dušikom i fosforom pa manjak tih važnih elemenata nadoknađuju »mesnim« obrocima. Sitni, pravilni cvjetovi rosike skupljeni su u paštitasti cvat poput klasa, a građeni su od čaške s pet pri dnu sraslih lapova, vjenčića od pet slobodnih latica, pet prašnika i tučka s jednogradnom nadraslom plodnicom iz koje se razvija plod tobolac s više sjemenaka. U Hrvatskoj, na samo nekoliko lokaliteta, raste u malom broju primjeraka kritično ugrožena okruglolisna rosika (D. rotundifolia).
