Röntgen [rœ'ntgən], Wilhelm Conrad, njemački fizičar (Lennep, danas Remscheid, 27. III. 1845 – München, 10. II. 1923). Doktorirao (1869) na Politehnici, danas Savezna visoka tehnička škola (ETH) u Zürichu. Sveučilišni profesor fizike u Strasbourgu (1876–79), Giessenu (1879–88), Würzburgu (1888–1900) i Münchenu (1900–20). Godine 1895. otkrio je posebnu vrstu elektromagnetskoga zračenja, x-zrake (poslije po njem nazvane rendgensko zračenje), koje je, između ostaloga, omogućilo silan napredak u medicinskoj dijagnostici. U svojim je istraživanjima ispitao svojstva zračenja: sposobnost djelovanja na fotografsku ploču, prolaska kroz različite tvari, slabljenja u vezi s vrstom tvari i debljinom sloja kroz koji prolaze i sposobnost ioniziranja zraka kojim prolaze. Konstruirao je rendgensku cijev s konkavnom katodom i platinskom antikatodom. Bavio se i istraživanjem piezoelektričnih i piroelektričnih pojava kod kristala. Ispitivao je specifični toplinski kapacitet plinova i svojstva tekućina pod visokim tlakom. Za otkriće rendgenskoga zračenja dobio je 1901. prvu Nobelovu nagradu za fiziku. Bio je član Kraljevske nizozemske akademije umjetnosti i znanosti (od 1907). Po njem su nazvani kemijski element roentgenij, krater na Mjesecu (Röntgen) i planetoid (6401 Roentgen).
