rodij (prema grč. ῥóδoν: ruža), simbol Rh (novolat. rhodium), kemijski element iz skupine platinskih metala (atomski broj 45, relativna atomska masa 102,9055). Poznat je jedan prirodni izotop (103Rh) i više umjetnih, radioaktivnih izotopa (najstabilniji je 101Rh, s vremenom poluraspada 3,3 god.). Otkrio ga je 1803. W. H. Wollaston i nazvao ga po crvenoj boji njegovih soli. Rodij je rijedak element koji prati platinu u njezinim rudama. Bijel je poput srebra, žilav, rastezljiv i kovak metal, gustoće 12,4 g/cm³, tališta 1964 °C, tvrđi od srebra i platine, a mekši od iridija, korozijski otporan. Netopljiv je u kiselinama, osim u vrućoj, koncentriranoj sumpornoj kiselini, otporan je prema rastaljenim metalima. Dobiva se kao sporedni proizvod pri ekstrakciji nikla i bakra iz njihovih ruda. Služi kao sastojak slitina za proizvodnju termoelektričnih pirometara, otpornoga laboratorijskog posuđa, kao katalizator za proizvodnju amonijaka i za različite organske reakcije, za dobivanje otpornih galvanskih prevlaka na srebrnini, metalnim zrcalima, reflektorima, električnim kontaktima, medicinskim instrumentima i sl. U spojevima je često trovalentan, pa npr. u crvenom žaru izravno reagira s klorom dajući crveni triklorid, RhCl3, a s kisikom iz zraka daje crnosiv, u kiselinama netopljiv trioksid, Rh2O3.
