Reykjavík [ri'k·javi:k], glavni grad i luka Islanda; 127 333 st. (2020). Leži na jugozapadnome dijelu otoka, na obali zaljeva Faxaflói. Najsjeverniji je glavni grad na svijetu. Na širem gradskom području živi 228 063 st. ili 63% stanovništva Islanda. Od početka XX. st. ribarska luka (baza ribarske flote), trgovačko, industrijsko (preradba ribe, brodogradnja, tvornice cementa, sapuna, margarina) i kulturno središte Islanda (1911. osnovano državno sveučilište, 1998. privatno; umjetnička akademija; Nacionalna i sveučilišna knjižnica, osnovana 1818). U novije doba razvila se osobito farmaceutska i elektronička industrija te informatika i financijski uslužni sektor (osobito u ulici Borgartún). Nacionalni muzej Islanda (osnovan 1863), gradski povijesni muzej na otvorenom (Árbæjarsafn), muzej umjetnosti, pomorski muzej. U staroj luci u središtu grada pristaju uglavnom ribarski i putnički brodovi, a u novoj (Sundahöfn, od 1968) trgovački brodovi (ukupan promet 2,0 milijuna tona, 2018; uvoz nafte i naftnih derivata, izvoz riba, račića i ribljih prerađevina). Zračna luka služi pretežno za domaći promet; međunarodna zračna luka nalazi se u Keflavíku, 49 km jugozapadno od grada. – Prvo je trajno naselje na Islandu, utemeljili su ga Vikinzi 874. Trgovačka prava dobio 1786., sjedište savjetodavnog pa autonomnog islandskog parlamenta (Althing) od 1843., glavni grad Islanda od 1918.
