Réunion [ʀe·yn·j'], francuski prekomorski posjed, otok u Indijskom oceanu, istočno od Madagaskara; 2507 km², 816 364 st. (2009). Građen je od andezitnih i bazaltnih stijena. Središnje gorje s najvećim vrhom Piton des Neiges (3069 m) i aktivnim vulkanom Piton de la Fournaise (2631 m) prelazi preko valovitih ravnjaka u usku obalnu ravnicu. Klima je tropska; na raspored oborina utječe jugoistočni pasat. Na jugoistočnoj strani otoka padne više od 3000 mm oborina na godinu, a na sjeverozapadnoj oko 1000 mm. Vodeni su tokovi uglavnom kratki; glavna rijeka Rivière du Mât duga je 34,7 km. Prvotna šumska vegetacija zamijenjena je većinom poljoprivrednim kulturama (šećerna trska, kukuruz, manioka, vanilija i kava). Glavni je grad Saint-Denis (146 209 st., 2009), najvažnija luka Le Port.
Do otoka su prvi došli arapski pomorci u X. st., a bio je nenaseljen kada se ondje 1513. iskrcao Portugalac Pedro Mascarenhas. Potom su se tijekom XVI. i XVII. st. na njemu usputno zaustavljali engleski i nizozemski pomorci dok ga Francuska nije proglasila svojim posjedom 1642. nazvavši ga Bourbon te ga 1665. započela naseljavati. Tijekom XVIII. st. na otoku su se razvile plantaže kave koje su kao robovi obrađivali Afrikanci i Malagasi. Za Francuske revolucije 1793. ime mu je promijenjeno u Réunion (francuski: sastanak; u čast sastanka pariških i marseilleskih revolucionara pred pohod na kraljevsku palaču 1792), a 1806–10. nosio je naziv Bonaparte, potom je bio pod britanskom okupacijom 1810–14. Tijekom XIX. st. plantaže kave zamijene su onima šećerne trske i vanilije. Nakon ukinuća ropstva 1848. doseljavali su se najamni radnici iz Indije i Kine. Francuski prekomorski departman postao je 1946. Gospodarski pojas (200 nautičkih milja) proglašen je 1978., a 1980. razgraničen je prema Mauricijusu. Od 1982. ima paralelno i status prekomorske regije. U zrakoplovnoj i pomorskoj bazi Francuska ima oko 2000 vojnika (2023).
