Radziwiłł [radźi'v’ił] (lit. Radvila), poljsko-litavska plemićka obitelj. Pripada među znamenite poljske i litavske velikaške obitelji novoga vijeka i suvremenoga doba. Podrijetlom iz današnje Bjelorusije; glavno obiteljsko sjedište bio je od 1553. dvorac Niasviž. Ime je dobila po začetniku loze Radziwiłłu (?–1477). Uspon obitelji započeo je s Mikołajem I. (?–1509), palatinom Vilniusa i kancelarom Litve. Njegovi sinovi Mikołaj II. (1470–1522., palatin Vilniusa i kancelar Litve), Jerzy (1480–1541., lit. veliki hetman) i Jan Mikołaj (?–1522) utemeljili su nakon očeve smrti tri grane; Mikołajevu je granu rimsko-njemački car Maksimilijan I. Habsburški 1515. uzdignuo na dostojanstvo knezova Svetoga Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti. U XVIII. i XIX. st. imali su višestruke bračne veze s Hohenzollerima. Sve do II. svjetskog rata igrali su istaknutu ulogu u društveno-političkom životu Poljske. Nakon rata zaplijenjeni su im posjedi i gotovo sva imovina, dok je dio članova obitelji pred komun. progonima emigrirao na Zapad. Istaknuti su još članovi obitelji: Wojciech (1478–1519), biskup Vilniusa; Jerzy (1556–1600), biskup Vilniusa i Krakova te kardinal; Mikołaj zvan Crni (1515–65), litavski maršal i kancelar, koji je, prešavši na kalvinizam, dao tiskati prvi poljski prijevod Biblije (1563; poslije se vratio katolicizmu); Karol Stanisław (1734–90), vođa i maršal Radomske konfederacije te sudionik Barske konfederacije; Antoni Henryk (1775–1833), skladatelj i glazbenik; te Anna (1939), članica poljskog Senata od 1989.
