radničko vijeće, tijelo preko kojega radnici sudjeluju u odlučivanju o vlastitim gospodarskim i soc. pravima i interesima. Za razliku od sindikata, radničko vijeće zastupa i predstavlja sve radnike zaposlene kod određenoga poslodavca. Ovlasti radničkoga vijeća odnose se uglavnom na zaštitu, promicanje i ostvarivanje individualnih prava i interesa radnika, na nadzor poštivanja izvora prava za radne odnose te nadzor poslodavčeva ispunjavanja obveza iz radnog odnosa. Radničko vijeće ne sudjeluje u sklapanju kolektivnih ugovora, u pripremanju ili ostvarivanju štrajka i sl. Poslodavac je dužan, najmanje svaka tri mjeseca, obavještavati radničko vijeće o pitanjima od osobite važnosti za gospodarski i soc. položaj radnika: o stanju i rezultatima poslovanja, razvojnim planovima, kretanju i promjenama u plaćama, opsegu i razlozima prekovremenoga rada, zaštiti, sigurnosti i mjerama za poboljšanje uvjeta rada. Prije donošenja određenih odluka poslodavac je dužan savjetovati se s radničkim vijećem o: donošenju pravilnika o radu, o planu zapošljavanja, premještaja i otkaza, uvođenju nove tehnologije te promjene u organizaciji i načinu rada, o planu godišnjih odmora, rasporedu radnoga vremena, donošenju programa za zbrinjavanje viška radnika. Poslodavac određene odluke može donijeti samo uz prethodnu suglasnost radničkoga vijeća: otkaz članu radničkoga vijeća, otkaz radniku smanjenih radnih sposobnosti, radniku starijemu od 60 godina (muškarac), odn. 50 god. (žena), odluke o programu zbrinjavanja viška radnika. Radni odnos članova radničkoga vijeća i nadzornog odbora (predstavnici radnika) uživa posebnu zaštitu. Ako r. v. nije utemeljeno, njegove ovlasti preuzima sindikat, odn. sindikalni povjerenik.
