Pynchon [pi'nčən], Thomas Ruggles, američki pisac (Glen Cove, 8. V. 1937). Studirao fiziku i književnost na Sveučilištu Cornell. Od 1962. profesionalni književnik; živi potpuno povučeno. Autor je romana V (1963), o opsesivnoj potrazi za tajanstvenim naslovnim likom, s protežnom temom traganja za smislom povijesti, Dražba predmeta 49 (The Crying of the Lot 49, 1966), s fabulom o potrazi za imovinom preminula milijunaša i rekonstrukcijom mnogobrojnih medijskih oblika američke popularne kulture, Duga gravitacije (Gravity’s Rainbow, 1973), koji je ironijsko-analitička rekonstrukcija nastanka civilizacije atomskoga doba (radnja se događa 1944–45), pri čem se povijest tretira kao oblik neuroze pa paranoja postaje i središnja tema i dominantan formalni postupak, Vineland (1990), o sprezi američke kulture i politike od 1960-ih do 1984., Mason & Dixon (1997), u kojem, ironijski rabeći narativne konvencije XVIII. st., istražuje prosvjetiteljska ishodišta američke kulture, Protiv dana (Against the Day, 2006), s radnjom od 1893. do završetka I. svjetskog rata. Ta djela odlikuju izmjene pripovjednih razina, supostavljanje oprječnih sintaktičkih i leksičkih registara, kombiniranje divergentnih epizoda, digresija i isprepletenih radnji, motivski i simbolički dualizmi, persiflaža trivijalnih žanrova (često rabi obrasce znanstvene fantastike i detekcije), intertekstualnost i autoreferencijalnost, motivi smrti i seksa kao jedinih mogućih reakcija na složenost života. Prikazujući Ameriku kao metonimiju globalne civilizacije, Pynchon opisuje zbilju kao znakovni sustav i konstruira zaplet kao potragu za smislom koja prerasta u apsurdnu i paranoidnu kreativnost neograničene proizvodnje značenja: pritom pokazuje enciklopedijski raspon referencija i aluzija (od književnih, filozofskih, povijesnih i kulturoloških do psihoanalitičkih i znanstvenih) te uspostavlja analogije s religijskim, mitopoetičkim i okultističkim sustavima, ali i znanstvenim hipotezama (npr. Urođeni porok – Inherent Vice, 2009). Napisao je i nekoliko novela skupljenih u zbirci Dugo naukovanje (Slow Learner, 1985); povremeno objavljuje eseje i književne osvrte. Među najznačajnijim je američkim romanopiscima druge polovice XX. stoljeća.
