Przemyśl [pše'mɨśl], grad na rijeci San, u Podkarpatskom vojvodstvu, jugoistočna Poljska, nedaleko od granice s Ukrajinom; 64 276 st. (2013). Sačuvana katedrala iz XV–XVIII. st. i dr. crkve te samostani iz XVII. i XVIII. st. Središte je razvijene metalne (strojevi), elektrotehničke, drvne i prehrambene industrije. U okolici su bogata ležišta prirodnoga plina. – Područje Przemyśla bilo je naseljeno već u prapovijesno doba. U ranom srednjem vijeku bilo je jedno od središta anonimnoga slavenskoga plemena, koje je u VIII. st. na mjestu današnjega grada podignulo utvrđeno naselje. Przemyśl se prvi put spominje 981. Zahvaljujući povoljnomu geografskom položaju na sjecištu trgovačkih putova, među kojima je najvažniji Kijev–Regensburg, razvio se u važno trgovačko i obrtničko središte. Godine 1389. Przemyśl je stekao gradske privilegije. Za posjed Przemyśla stoljećima su se borili Poljaci i Rusi. Prvotno je bio u sastavu Kijevske Rusije, potom je u doba Kazimira III. ušao u sastav Poljske (1344). Nakon prve diobe Poljske (1772) potpao je pod Austriju. Kao strateški važna tvrđava, Przemyśl je tijekom I. svjetskog rata teško stradao, osobito u rusko-austrijskim operacijama 1914–15; dana 2. VI. 1915. zauzele su ga austrijsko-njemačke jedinice. Godine 1919–39. pripadao je Poljskoj. Za II. svjetskog rata pod sovjetskom (1939–41) i njemačkom okupacijom (1941–44). Od 1945. u sastavu Poljske.
