prijevara. 1. U kaznenom pravu, kazneno djelo protiv imovine. Prema hrvatskom kaznenom zakonodavstvu, temeljni oblik prijevare ostvaruje onaj tko, s ciljem da sebi ili drugomu pribavi protupravnu imovinsku korist, dovede koga lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu ili ga održava u zabludi i time ga navede da na štetu svoje ili tuđe imovine što učini ili ne učini. Specijalni su oblici računalna prijevara, prijevara u gospodarskom poslovanju i prijevara u službi.
2. U građanskom pravu, izazvana zabluda, kvalificirana zabluda ili mana volje koja nastaje kada jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili ju održava u zabludi s namjerom da ju time navede na sklapanje pravnoga posla. Zabluda ne mora biti bitna, ali između prijevare i odluke da se zaključi posao mora postojati uzročna veza. Strana koja je zaključila posao pod prijevarom može u zakonskom roku zahtijevati pobijanje posla i naknadu pretrpljene štete. Posao je pobojan i ako je prijevaru počinila treća osoba, pod uvjetom da je druga strana u vrijeme sklapanja posla za prijevaru znala ili morala znati. Ako je druga strana savjesna, posao je valjan, a prevareni ima pravo na naknadu štete od treće osobe. Pravni posao bez naknade može se pobijati i ako druga strana nije znala odnosno nije morala znati za prijevaru koju je počinila treća osoba.
3. U parničnom postupku mogu se zbog prijevare žalbom i prijedlogom za ponavljanje postupka pobijati sudske odluke utemeljene na dispozicijama stranaka: presuda na temelju priznanja i presuda na temelju odricanja.
