Priestley [pri:'stli], Joseph, engleski znanstvenik i filozof (Birstall Fieldhead, 13. III. 1733 – Northumberland, SAD, 6. II. 1804). Završio teologiju, postao doktorom prava (1765) i članom Kraljevskoga društva u Londonu (1776). Od 1794. živio u SAD-u. Pisao pedagoške rasprave te udžbenike iz gramatike, književnosti i povijesti, npr. Osnove engleske gramatike (The Rudiments of English Grammar, 1761), kao politolog teoretičar zagovarao individualizam i liberalizam (Esej o prvim načelima vladavine te o naravi političke, građanske i vjerske slobode – An Essay on the First Principles of Government, and on the Nature of Political, Civil and Religious Liberty, 1769), kao teolog odbijao ideju Trojstva, predestinaciju, doslovno tumačenje Biblije (Povijest iskrivljavanja kršćanstva – History of the Corruptions of Christianity, 1782). U filozofskim i psihološko-fiziološkim radovima, oslanjajući se na naučavanje D. Hartleya, pomoću kemijskih dokaza svodio predodžbe i asocijacije na određena kretanja u mozgu. Ipak, smatrao je da je najviša inteligencija uredila svijet te je nužno prihvatiti ju. Bio je u vezi s istaknutim znanstvenicima svojega doba (B. Franklin, A. L. da Lavoisier), sam je kao znanstvenik dao najveći doprinos u kemiji. Posvetio se istraživanju plinova (u njegovo su doba bili poznati samo zrak, vodik i ugljikov dioksid) i otkrio klorovodik, dušikove okside, amonijak, sumporov dioksid, silicijev tetrafluorid te 1774. i kisik (neovisno o Scheeleovu otkriću iz 1772). Otkrio je da je ugljik električni vodič. Branio je flogistonsku teoriju i pošto ju je Lavoisier osporio i srušio upravo na temelju otkrića kisika, koje je omogućilo da se objasni gorenje. Ostala značajnija djela: Povijest i sadašnje stanje otkrića u vezi s vidom, svjetlošću i bojama (History and Present State of Discoveries Relating to Vision, Light, and Colours, 1772), Pokusi i zapažanja o različitim vrstama zraka (Experiments and Observations on Different Kinds of Air, I–VI, 1774–86), Hartleyeva teorija o ljudskome mišljenju, na načelu asocijacije ideja (Hartley’s Theory of the Human Mind, on the Principle of the Association of Ideas, 1775), Slobodna rasprava o doktrinama materijalizma (A Free Discussion of the Doctrines of Materialism, 1778), Pisma filozofskomu nevjerniku (Letters to a Philosophical Unbeliever, 1780).
