prehrana (hranjenje), unošenje u organizam hranidbenih tvari potrebnih za proizvodnju energije, izgradnju tkiva i normalno odvijanje životnih funkcija. Prehrana može biti autotrofna (u biljaka i nekih vrsta bakterija) ili heterotrofna (u životinja, ljudi i parazitskih biljaka). (→ hrana; metabolizam)
U čovjeka, prehrana je važan čimbenik tijekom cijeloga života jer osigurava energiju potrebnu za rast organizma i fiziološke funkcije (npr. održavanje tjelesne temperature, disanje, rad krvožilnoga sustava, probavu, jačanje otpornosti prema bolestima itd.) te za tjelesnu aktivnost, fizički i umni rad. Slijed u kojem se hrana u probavnom sustavu prerađuje u energiju naziva se probavom. Fiziološki sustavi u čovjeka omogućuju mješovitu prehranu koja je prilagođena različitim klimatskim uvjetima u proizvodnji i pripremi hrane, običajima te ekonomskim mogućnostima. Zdrava prehrana mora zadovoljiti energijske potrebe bazalnoga metabolizma. Mora sadržavati bjelančevine, ugljikohidrate i masti, potom vitamine, vodu, minerale te elemente u tragovima. Prehranom se u organizam unose i različiti štetni kemijski sastojci: prehrambeni aditivi, kontaminati (otrovi, toksini mikroorganizama, ostatci pesticida i dr.), spojevi koji nastaju tijekom pripreme i preradbe namirnica i dr. Jednostrana, nedovoljna i nepravilna prehrana može dovesti do različitih poremećaja u organizmu i do pojave bolesti. Znanost o prehrani naziva se nutricionizam.
Ovisno o fiziološkim potrebama ili stanju organizma, postoji više vrsta prehrane: normalna, terapijska, poštedna ili dijetna (→ dijeta), parenteralna (→ parenteralan), prehrana tijekom športskih treninga i teških fizičkih naprezanja i dr. U nekih bolesnika unos hrane prirodnim putem nije moguć, pa ih valja hraniti drugim načinom. (→ hranjenje, umjetno)
