poplava, porast vodostaja u rijekama i jezerima pri kojem razina vode doseže i premašuje gornju razinu obale te se prelijevanjem širi u zaobalna područja. Voda se u poplavljenim područjima može zadržati kraće ili dulje vrijeme. Često se izlijeva iz korita zbog premalena protjecajnoga presjeka, te plavi veće ili manje površine uz vodotok. Plavljenje uz vodotok može stvarati lokalne ekspanzijske retencije, koje su zbog zaštite naselja ili zemljišta ograđene nasipima položenima u pravilnom slijedu matičnoga toka, isključivo radi obrane od poplave, u obliku uzdužnih podjednako širokih poteza. Ako je plavljenje uz vodotok ograničeno samo na podjednako široko područje, nastaju usporedni ili inundacijski tokovi. Poprječni presjek vodotoka u tom slučaju treba promatrati kao složeni protjecajni profil riječnoga korita. Na temelju statističkih podataka o meteorološkim ili umjetno uzrokovanim zbivanjima, za svaki se poprječni presjek vodotoka određuje granica prekoračenja osnovnoga protoka (bazni protok). Prekoračenje osnovnoga protoka očituje se pojavom dodatne vodne mase u obliku vala velike vode u porastu, kulminaciji i opadanju kroz određeno vrijeme.
Pojava vrlo velike vode u poplavnom toku ili toku s koncentracijom protjecanja unutar nasipa (dvostrukom profilu) vremenski je ograničena porastom i opadanjem vodnoga vala velike vode. Redukcijom poplave i koncentracijom toka na određeni profil pogodan za propust velike vode mijenja se oblik vodnoga vala velike vode te se povećava protok, a uspostavom uspornih bazena i akumulacija uzvodno od plavljenih područja snizuje se vodni val velike vode te se vrhunski protok smanjuje. Tako se u odgovarajućoj mjeri smanjuje mogućnost pojave vodnoga vala velike vode te njegov utjecaj na stvaranje poplave u nizvodnim područjima.
