plovidba, brodarenje, smisleno kretanje po moru i pod morem te unutrašnjim vodama; u širem smislu navigacija u zraku i svemiru, na Zemlji i ispod zemlje. U Hrvatskoj se pomor. plovidba dijeli u osam kategorija: 1. neograničena plovidba – međunar. plovidba svim morima i vodama koje su pristupačne s mora; 2. velika obalna plovidba – međunar. plovidba morima (i vodama koje su pristupačne s mora) koja se nalaze između Gibraltarskog i Babelmandapskoga tjesnaca, uključujući Crno more i Azovsko more, te izvan Mediterana do lukâ Lisabon i Casablanca u Atlantskom oceanu, te Crvenim morem do lukâ Aden i Berbera; 3. mala obalna plovidba – međunar. plovidba Jadranskim morem i dijelom Jonskog mora (i vodama koje su pristupačne s mora) do crte koja spaja rt Santa Maria di Leuca (uključujući luku Taranto) i rt Katakolon (uključujući luku Katakolon), Jonske otoke i zaljeve: Patraski, Korintski (uključujući Korintski kanal) i Atenski zaljev do crte koja spaja rt Kolona i rt Skili; 4. obalna plovidba Jadranskim morem – međunar. plovidba Jadranskim morem (i vodama koje su pristupačne s mora) do crte koja spaja rt Santa Maria di Leuca, rt Kefali (otok Krf) i rt Skala (kraj Butrintskoga zaljeva), za koje se brod ne udaljava više od 20 morskih milja od najbliže obale, kopna ili otoka; 5. nacionalna plovidba – plovidba unutrašnjim morskim vodama i terit. morem Republike Hrvatske i vodama koje su pristupačne s mora; 6. nacionalna obalna plovidba – plovidba unutrašnjim morskim vodama Republike Hrvatske (i vodama koje su pristupačne s mora), s time da se kako je određeno Pomorskim zakonikom od 1. travnja do 31. listopada to područje plovidbe proširuje na plovidbu 1,5 morskih milja od polazne crte u smjeru gosp. pojasa, plovidba Viškim kanalom do otoka Visa i Biševa te uz navedene otoke, ne udaljavajući se više od 1,5 morsku milju od njihovih obala; 7. nacionalna priobalna plovidba – plovidba zaštićenim područjima unutrašnjih morskih voda Republike Hrvatske i vodama koje su pristupačne s mora, i to: Fažanskim, Zadarskim, Srednjim, Pašmanskim, Vrgadskim, Murterskim, Šibenskim, Splitskim, Bračkim, Hvarskim, Neretvanskim, Stonskim i Koločepskim kanalom te Pirovačkim zaljevom; 8. lokalna plovidba – plovidba lukama, te zaljevima, ušćima rijeka i jezerima, i to: Limskim, Raškim, Kaštelanskim i Klek-neumskim zaljevom, Prokljanskim jezerom (uključujući ušće rijeke Krke do rta Jadrija), Rijekom dubrovačkom i Neretvom.
U različitim državama postoje različite podjele; u nekima se razlikuju samo vanjska (oceanska, duga) i domaća (obalna) plovidba. Plovidba može biti tehnička ili ekon. djelatnost, turistička i športska. Kao ekon. djelatnost, ona je u prvom redu prijevozna (putnička, teretna ili mješovita). Prijevozna plovidba dijeli se na linijsku plovidbu (engl. lines traffic), koja održava stalne pruge po utvrđenom voznom redu i prevozi ponajviše gotovu robu, te slobodnu plovidbu (engl. tramping), koja se ravna prema potražnji brodskoga prostora. Brodovi slobodne plovidbe, tramperi, katkad i više godina ne pristaju u matičnoj ili drugoj luci svoje države. Unutrašnja plovidba dijeli se na riječnu, kanalsku i jezersku, a prema djelatnosti, na domaću i međunar. unutrašnju plovidbu.
Zrakoplovna plovidba dijeli se na linijsku (engl. lines traffic), putničku, teretnu i mješovitu, i na slobodnu plovidbu (engl. charter traffic) za potrebe turizma ili za specijalne prijevoze putnika i robe, turističku u užem smislu i športsku.
