Pleternica, grad u Slavoniji, 12 km jugoistočno od Požege; 2895 st. (2021). Leži u Požeškoj kotlini, na ušću rijeke Londže u Orljavu, na 153 m apsolutne visine te uz željezničku prugu Našice–Batrina. Župna crkva sv. Nikole (1967). Smotra izvornih i narodnih običaja Lipanjski dani stvaralaštva – LIDAS (od 1983). Pilana; industrija roleta, metalnih i drvnih elemenata; u okolici vinogradi (Požeška gora).
U povijesnim izvorima prvi se put, pod imenom Sveti Nikola, spominje 1270., a pod sadašnjim nazivom 1427. U srednjem vijeku bila je trgovište oko kojega su se nalazila vlastelinstva Gorjanskih (XIV–XV. st.), Tőrőkija Pleterničkih (1432–43) i Berislavića Grabarskih (početkom XVI. st.). Pleternička se župa prvi put spominje 1335. u popisu prikupljanja papinske desetine u Požeškom arhiđakonatu Pečujske biskupije. Franjevci su je vodili još prije uspostave osmanske vlasti, pa sve do 1754., kada je preuzimaju dijecezanski svećenici. Za osmanske vlasti (1536–1687) razvijala se kao selo varoš Pleternik u Požeškom sandžaku. Nakon oslobođenja od Osmanlija utemeljena je gospoštija Pleternica, koja je do 1728. bila pod upravom Dvorske komore. Prešla je potom u vlasništvo baruna Johanna Theodora von Imbsena, zatim baruna Ivana Trenka, koji je 1732. upravu nad njom povjerio sinu Franji. U to vrijeme sagrađena je tzv. Trenkova vojarna (razorena u II. svjetskom ratu, 1947. u potpunosti je srušena). Obnovom županijskoga sustava u Slavoniji 1745., Pleternica je ušla u sastav Požeške županije, a od 1867. bila je upravna općina u požeškom kotaru. Prodana je 1751. Ivanu Peterffyju, a preko njegovih nasljednika 1798. dolazi u posjed Jakova Svetića koji ju je, gradnjom cesti do Kutjeva (1779) i Buka (1803), povezao sa sjevernim i istočnim dijelom Požeštine i omogućio odvoz proizvoda s vlastelinstva do Broda i Save (ostatke nekadašnjega vlastelinstva kupila je 1891. Brodska imovna općina). Pučka škola otvorena je 1779 (povremeno je radila još od 1770). Pleternica je 1835. dobila status trgovišta s pravom održavanja sajmova. Povezivanjem željezničkom prugom s Požegom (1894) potaknut je njezin gospodarski i društveni razvoj. Mljekare su osnovane 1903. i 1910., a otvaranjem pilane Grezel et Comp. 1912. započelo je tvorničko iskorištavanje drva. Štedna i pripomoćna zadruga osnovana je 1883 (od 1902. Pleternička štedionica), Dobrovoljno vatrogasno društvo 1892., pjevačko društvo »Trenk« 1905., a Hrvatska čitaonica i Hrvatski sokol 1907. Napredak se očitovao i demografskim rastom (911 st. 1857., 1524 st. 1910). Pleternica je u Kraljevini SHS odnosno Kraljevini Jugoslaviji u sastavu kotara Slavonska Požega u Osječkoj oblasti (1922–29), Savskoj banovini (1929–39) i Banovini Hrvatskoj (1939–41). Blizina Požege kočila je brži napredak mjesta, koje je, uz dio okolice, 1926. elektrificirano. Od industrijskih pogona, uz paromlin Orljava Franje Kellera (razmontiran 1948), najznačajnija je bila mljekara Josipa Pipala 1933 (nacionalizirana poslije 1945., a zatvorena 1964). Za Nezavisne Države Hrvatske u sastavu Velike župe Livac-Zapolje, od jeseni 1944. do proljeća 1945. Pleternica je bila poprište intenzivnih borbi. Postrojbe Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ) ovladale su gradom u rujnu, ponovno od prosinca 1944. do veljače 1945. te konačno u travnju iste godine. Osnovnu školu dobila je 1951 (današnja školska zgrada podignuta je 1977). Pomak prema industrijalizaciji označilo je 1961. osnivanje poduzeća Metalija za proizvodnju i promet metalnih i drvenih proizvoda (od 1962. pod nazivom Sloga). Ono je, kao i Drvno industrijsko poduzeće Pleternica (osnovano 1967), bilo 1971. priključeno drvnoindustrijskom poduzeću Slavonija, a 1977. izdvojeno pod nazivom Oroplet (ugašeno 2014); na početku Domovinskoga rata u njemu se proizvodila strojnica Pleter 91. Na temeljima metalske i drvne industrije osnovani su metaloprerađivački pogoni Microplet (1990) i Metal Pres d. o. o. (2006) te nekoliko pogona primarne i finalne obrade drva. Pleternica je status grada dobila 1997. U njoj je 2023. otvoren Muzej bećarca. Broj stanovnika postupno je, ali stalno rastao tijekom XX. st. (1733 st. 1948., 2347 st. 1961., 3838 st. 1991), dok u XXI. st. opada (3418 st. 2011).
