pilana, postrojenje u kojem se drvo mehanički obrađuje i pritom mijenja prvotni oblik i dimenzije, a anatomska i kemijska građa ostaju nepromijenjene. U procesu obradbe upotrebljavaju se različiti alati, a najčešće su to pile, od kojih i dolazi naziv pilana. U suvremenoj se obradbi drva uz pile koriste i drugi strojevi i uređaji (npr. iverač) te postupci koji se uvelike razlikuju od klasičnoga piljenja. Sirovina za pilansku obradbu može biti svako oblo drvo, trupac, a u specifičnim slučajevima i drugi dijelovi oblog ili cijepanoga drva određenih dimenzija i kvaliteta. Osnovni primarni pilanski strojevi danas su tračne pile trupčare i paralice, zatim višelisne kružne pile trupčare i paralice, iverači te jarmače. Često se u tehnološkoj liniji neki od spomenutih strojeva kombiniraju. Pilanski se strojevi mogu opremiti računalnom podrškom. Piljenje na primarnim pilanskim strojevima može se izvoditi paralelno sa zamišljenom osi ili plaštem obloga drva, najčešće tehnikom piljenja u cijelo, prizmiranjem, kružno, kartje ili slavonski (→ piljeno drvo). Iveranje se može izvesti prizmatski ili profiliranjem. Sekundarna pilanska obradba drva izvodi se ugl. različitim vrstama kružnih pila, vrlo često uz primjenu računalno podržanih linija za izradbu piljenih elemenata optimiranjem. Gl. su dijelovi pilanskoga postrojenja: stovarište trupaca za dopremu, skladištenje i pripremu pilanske sirovine za obradbu; pilanska hala, gdje se, ovisno o tehnološkom rješenju, izvodi u kontinuitetu ili zasebno primarno raspiljivanje, odn. raspiljivanje obloga drva u piljenice, te sekundarno raspiljivanje, odn. raspiljivanje piljenica u druge vrste i oblike pilanskih proizvoda; skladište pilanskih proizvoda, gdje se oni skladište, prirodno suše, sortiraju i pripremaju za otpremu; pogon za hidrotermičku obradbu, gdje se pilanski proizvodi umjetno suše u sušionicama ili pare u parionicama. Ovisno o koncepciji pilanske obradbe pilana može imati i druge pogone kao što su: blanjaonice ili pogon za izradbu podnih ili zidnih obloga, gdje se blanjaju ili izrađuju podne (parket, brodski pod) ili zidne obloge (lamperija), pogon za izradbu lijepljenih ploča iz cjelovitoga drva, pogone za izradbu briketa ili peleta te oštračnicu alata, energetsko postrojenje, različite radionice i dr. – Prve pilane pojavile su se prema nekim podatcima u I. st., a prema drugima u IV. st. Najstarija poznata pilana izgrađena je 1333. u Rauffenu kraj Groppensteina u Austriji. Prva pilana potočara u Hrvatskoj bila je podignuta u Crikvenici 1428., a prva parna pilana 1849. u Prezidu. Od pronalaska električne struje pilanski se strojevi pogone elektromotorima, što se zadržalo i danas.
