Pau [po], grad i upravno središte departmana Pyrénées-Atlantiques, jugozapadna Francuska; 76 665 st. (2020). Leži u dolini rijeke Gave de Pau (također Ousse) u podnožju zapadnih Pireneja. U XIX. st. razvija se u elitno klimatsko lječilište i turističko središte europske aristokracije s hotelima, luksuznim vilama, kockarnicom, kazalištem i panoramskom šetnicom (Boulevard des Pyrénées). U povijesnoj jezgri na brežuljku ponad rijeke dominira kraljevski dvorac (iz XIV. st., obnovljen u XIX. st., danas muzej s vrijednom zbirkom tapiserija) u kojem se rodio francuski kralj Henrik IV. Važno je kulturno (sveučilište, znanstvenoistraživački centar u području naftnog inženjerstva i geoznanosti), trgovačko i industrijsko središte s razvijenom petrokemijskom (ležišta prirodnoga plina u okolici iskorištavaju se od sredine XX. st.), farmaceutskom, aeronautičkom, elektroničkom, računalnom i prehrambenom industrijom. U poljoprivrednoj okolici vinogradarstvo i voćarstvo. – Nastao je oko zamka podignutog potkraj XI. i početkom XII. st. od 1347. prijestolnica neovisne vicegrofovije Béarn, a od 1512. i kraljevstva Navare. Za vjerskih ratova u XVI. st. uporište hugenota. Pod Francuskom od 1589.
