patologija (pato- + -logija), znanost o bolestima. Proučava strukturne i funkcijske posljedice djelovanja štetnih čimbenika (fizikalnih, kemijskih, bioloških, genetičkih) na stanice, tkiva, organe ili na cijeli organizam čovjeka, životinje ili biljke (humana patologija, veterinarska patologija, fitopatologija). U prošlosti je patologija bila opisna znanost, koja se temeljila na opisnoj morfologiji. Danas se patologija bavi uzrokom bolesti (→ etiologija), mehanizmom nastanka bolesti (→ patogeneza), strukturnim promjenama u stanicama, tkivima i organima (morfološke promjene), te funkcijskim posljedicama koje su izazvane morfološkim promjenama (klinički značaj bolesti). Patologija se obično dijeli na opću i posebnu (sistemsku). Opća patologija proučava osnovni odgovor stanica i tkiva na patološke podražaje, a on je zajednički u svih bolesti (stanična prilagodba, oštećenje ili smrt stanice, upala, poremećaj tjelesnih tekućina, imunološke promjene, tumori). Posebna (sistemska) patologija istražuje osnovne patološke procese pojedinih organa ili organskih sustava. Razvojem patologije izdvojile su se njezine posebne grane: patološka anatomija, kirurška patologija, sudska patologija, citopatologija, eksperimentalna patologija, neuropatologija, imunopatologija, molekularna patologija.
