pampa (amer. španj. < tupí-guaraní pampa: otvorena ravnica), skupni naziv za travnjačku vegetaciju, analognu stepama, koja raste na prostranim ravnicama juga Južne Amerike i zauzima površinu od 777 000 km². Klima je vlažna i topla, a vjetar puše veći dio vremena. Vegetacija pampa razvijena je osobito na području Argentine i Urugvaja. Biljne zajednice sastavljene su od mnogobrojnih rodova iz por. trava, npr. Poa, Stipa, Aristida, Melica, Bromus, Briza, Ischaemum, uz koje rastu i vrste različitih por. dvosupnica kao što su Portulacaceae, Verbenaceae, Lythraceae, Myrtaceae, Solanaceae. Drveća ima malo jer su česti požari, na koje je otporan samo drvoliki grm ombu (Phytolacca dioica). Glavni su predstavnici životinja u pampi ptice strnadice (ogrličasta, maslinasta, žutotrba i dugorepa), veliki nandu i ćuk jamar, te grivasti vuk, patagonijski zec (mara), pampski jelen, guanako, viskače i divlji zamorac.
Zbog blage klime i bogata, duboka tla većina pampâ pretvorena je u poljoprivredno zemljište. Umjetna gnojiva i intenzivna ispaša domaće stoke ozbiljno ugrožavaju njezin ekosustav. Od nekadanjega legendarnog »oceana trave« ostali su nedirnuti samo mali dijelovi pa je pampa danas jedno od najugroženijih staništa na Zemlji.
