Oštra (rašireni naziv Prevlaka), poluotok s istoimenim rtom (najjužnija kopnena točka Hrvatske; 42°24´N i 18°32´E) na zapadnom ulazu u Boku kotorsku; 0,9 km². Dug je oko 2,5 km, širok do 0,5 km. – Iz rimskog doba potječu ostatci nekropola i građevina, a iz ranoga sr. vijeka ostatci utvrde. Početkom XV. st. ist. dio Konavala, pa tako i Oštra, nalazio se u posjedu Sandalja Hranića, koji ga je 1419. prodao Dubrovačkoj Republici. God. 1423. bila je uspostavljena granica na području Vitaljine i Oštre prema istoku, koja je ostala trajnom granicom isprva Dubrovačke Republike, a danas R Hrvatske. Početkom XIX. st., za trajanja sukoba Rusije, Francuske i Velike Britanije na Jadranu, Oštra je stekla stratešku važnost. God. 1808–13., nakon ukidanja Dubrovačke Republike, bila je pod francuskom upravom, a zatim pod austrijskom vlašću (do 1918). Jačanjem ekspanzionističkih težnji Kraljevine Italije 1860-ih i 1870-ih poraslo je njezino vojno značenje pa su austrijske vlasti ondje podignule utvrdu. Za Kraljevine Jugoslavije, od 1931. bila je dio Zetske banovine, a od 1939. Banovine Hrvatske. U II. svjetskom ratu pripala je Italiji (do 1943), a zatim je, do listopada 1944., bila pod njemačkom okupacijom. Od 1950-ih JNA je sve više pretendirala na taj prostor. Za Domovinskoga rata područje Oštre bilo je okupirano (do srpnja 1992), a zatim (od listopada 1992. do prosinca 2002) demilitarizirana zona pod nadzorom UN-a.