struka(e): geografija, hrvatska | povijest, hrvatska

Orolik, selo 19 km jugoistočno od Vinkovaca, odn. 17 km južno od Vukovara; 355 st. (2021). Leži na 106 m apsolutne visine. Filijalna crkva sv. Luke. Poljodjelstvo; stočarstvo (svinja, govedo, ovca). – O kontinuitetu naseljenosti na području Orolika svjedoči više arheoloških ostataka iz prapovijesti i antike. U kasnome srednjem vijeku Orolik se spominje pod imenom Žibritovci, a prema izvoru iz 1498. nalazio se u sastavu slakovačkoga vlastelinstva u posjedu ugarske velikaške obitelji Gereb. Prema podatcima iz 1506–09. bio je u sastavu Vukovske županije, a za osmanske vlasti 1550–1691. pripadao je nahiji Podgorje i bio naseljen katoličkim stanovništvom. God. 1701. bio je uključen u sastav Vojne krajine, 1716. postao je dijelom vukovarskoga vlastelinstva, a od 1745. ponovno je priključen Vojnoj krajini. Prema popisu iz 1880. nešto više od polovice stanovništva činili su pravoslavci, a prema podatcima iz 1890. katoličko je stanovništvo znatno prevladalo nad pravoslavnim, prije svega zbog doseljenja Nijemaca. Veliku je gospodarsku važnost za Orolik imala gradnja željezničke pruge 1891. godine. Selo je 1931. imalo 1161 st. Nakon protjerivanja Nijemaca i dolaska kolonista 1948. ima 977 st. Na početku Domovinskoga rata (1991) cjelokupno nesrpsko stanovništvo bilo je protjerano iz sela, a njegov povratak omogućen je tek 1997. godine.

Citiranje:

Orolik. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 19.5.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/orolik>.