struka(e): mineralogija

olivin (prema latinskom oliva: maslina, zbog boje), mineral koji je po svojem sastavu kristal mješanac, izomorfna smjesa magnezijeva ortosilikata (forsterita), Mg2SiO4, i željeznog ortosilikata (fajalita), Fe2SiO4. Kristalizira se u rompskom sustavu. Olivin s malo željeza je zelenkast, a s mnogo željeza tamnozelen, gotovo crn. Lako podliježe metamorfozama i atmosferskomu trošenju. Najvažnija je njegova metamorfoza u serpentin, pri kojoj mogu nastati velike količine vrijednoga minerala magnezita, ali metamorfozom može prijeći i u milovku i aktinolit. Djelovanjem atmosferilija nastaju iz olivina magnezijev karbonat (magnezit), opal i limonit. Olivin nastaje kristalizacijom iz magme, pa dolazi kao sastavni mineral nekih bazičnih eruptivnih stijena. Veće količine olivina otkrivene su u uzorcima Mjesečeva tla. S piroksenima tvori važnu skupinu peridotita. Gospodarski važna stijena dunit izgrađena je ugl. od samoga olivina. Lijep zelenkasti olivin brusi se kao dragi kamen, a naziva se hrizolit.

Citiranje:

olivin. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 5.10.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/olivin>.