Nürnberški proces [ny'rn~], sudski proces održan od 20. XI. 1945. do 1. X. 1946. u Nürnbergu, na kojem su za zločine protiv mira i čovječnosti (uključujući genocid) te za agresiju i ratne zločine osuđeni vodeći dužnosnici njemačkog nacističkoga režima i njegove organizacije. Proces je vodio Međunarodni vojni sud (→ međunarodni vojni sud u nürnbergu). Prije početka procesa, u listopadu 1945. u zatvoru se ubio optuženi Robert Ley. Zbog počinjenih zločina na smrt su bili osuđeni Hans Frank, Wilhelm Frick, Hermann Göring, Alfred Jodl, Ernst Kaltenbrunner, Wilhelm Keitel, Joachim von Ribbentrop, Alfred Rosenberg, Fritz Sauckel, Artur Seyss-Inquart, Julius Streicher i (u odsutnosti) Martin Bormann (za koga se vjerovalo da je pobjegao nakon pada Berlina, ali je poslije utvrđeno da je tada već bio mrtav). Na doživotni zatvor bili su osuđeni Walter Funk, Rudolf Hess i Erich Raeder. Zatvorske kazne dobili su Baldur von Schirach i Albert Speer (20 god.), Konstantin von Neurath (15 god.) i Karl Dönitz (10 godina). Od optužbe su bili oslobođeni Hans Fritzsche, Franz von Papen i Hjalmar Schacht (naknadno su osuđeni pred drugim sudom). Osuđenici na smrt bili su obješeni 16. X. 1946 (osim H. Göringa, koji se uoči izvršenja presude otrovao), te kremirani (njihov pepeo razasut je tajno). Sudskom presudom zločinačkim organizacijama proglašeni su vodstvo Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke, Gestapo, organizacija Schutzstaffel (SS) i dr. Predstavnik SSSR-a u Međunarodnom vojnom sudu protivio se pojedinim oslobađajućim i blažim kaznama. Na Nürnberškom procesu prvi je put jedna međunarodna institucija osudila napadački rat kao zločin, osudivši njegove pokretače i izvršitelje. Načela sadržana u Statutu Međunarodnoga vojnog suda i u njegovoj presudi (tzv. Nürnberški principi), potvrđena su kao dio međunarodnog prava rezolucijom Opće skupštine UN-a (1. XII. 1946). Kada je okončan Nürnberški proces, američki vojni sud poduzeo je u Nürnbergu druga suđenja (odnosila su se na niže nacističke dužnosnike, pojedine liječnike u koncentracijskim logorima i dr.), koja su okončana 1949.
