Nova Gradiška, grad u Slavoniji, 54 km zapadno od Slavonskoga Broda; 9820 st. (2021). Leži u južnom podnožju Psunja, na 129 m apsolutne visine, uz posavsku željezničku prugu i u blizini autoceste Zagreb–Lipovac. Sačuvan je niz javnih zgrada iz XVIII. i XIX. st.; kotarski sud, danas muzej (u prizemlju ima trijem s arkadama); barokna crkva sv. Terezije iz 1756 (župna je crkva do 1828); župna crkva Blažene Djevice Marije (prije sv. Stjepana Kralja) iz 1823 (oslikao ju je C. Medović; obnovljena 1966). Drvna (pokućstvo), metalna; kožarska i tekstilna (konfekcija) industrija; tvornica slada. – Gradiška je utemeljena polovicom XVIII. st., kada je Dvorsko ratno vijeće u Beču odlučilo onamo premjestiti zapovjedno mjesto regimente iz Stare Gradiške, što je bilo povjereno potpukovniku Ph. L. Becku. Mjesto je osnovano 1. V. 1748., a dobilo je ime Friedrichsdorf po prvom zapovjedniku Gradiške regimente Friedrichu Schmidtu. God. 1750. preimenovano je u Novu Gradišku (njemački Neu Gradischka), a 1755. proglašeno vojnim komunitetom. Sjedište je Novogradiške pukovnije do ukinuća Vojne krajine 1881., a zatim je postala sjedište kotara i važno gospodarsko središte. Gospodarskom razvoju grada osobito je pridonijela izgradnja željezničke pruge Sunja–Slavonski Brod (1889). U XX. st. gospodarski se razvija. Početkom Domovinskoga rata 1991. napadale su ju srpske snage (crta bojišnice bila je nekoliko kilometara zapadno od grada). Primirje je uspostavljeno početkom 1992. Tijekom rata bila je prekinuta prometna povezanost Nove Gradiške sa središnjom Hrvatskom preko Okučana (pod srpskim nadzorom). Uspostavljena je sporazumnim otvaranjem autoceste u prosincu 1994., tj. porazom srpskih snaga u Posavini i zapadnoj Slavoniji 1. i 2. V. 1995 (operacija Bljesak).
