Nižni Novgorod (Nižnij Novgorod [n’i'žn’ij no'vgərət], ruski Нижний Новгород; 1932–91. Gorki ili Gor’kij/Горький [go'r’k’ij]), grad i upravno središte Nižegorodske oblasti na ušću Oke u Volgu, Rusija; 1 259 730 st. (2010; peti po veličini u Rusiji). Osnovan 1221. kao vojna utvrda. Kulturno središte sa sveučilištem (osnovano 1918), medicinskom akademijom i dr. visokim školama, znanstvenoistraživačkim institutima, muzejima (među kojima muzej umjetnosti muzej M. Gorkoga), kazalištima (dramsko kazalište osnovano je 1798); glazbeni festival Saharov. Rodno mjesto M. Gorkoga. Mnogi kulturnopovijesni spomenici: kremlj (XVI. st.), Arhangeljski sabor (XVII. st.), Blagoveščenski i Pečerski manastir (XVII. st.), palače iz XVIII. i XIX. st. Važno je trgovinsko (međunarodni sajam 1817–1917. i ponovno od 1991), industrijsko i prometno središte Rusije. Glavne su industrijske grane proizvodnja automobila i kamiona (tvornica GAZ), vojnih (MIG) i civilnih zrakoplova (tvornica Sokol) te brodogradnja (Krasnoe Sormovo, jedna od najvećih ruskih tvornica strojeva, sagrađena 1849., glavno je brodogradilište Volške flote), koje ostvaruju oko 70% industrijske proizvodnje, a razvijene su i metalurgija, proizvodnja cjevovoda, petrokemijska (Kstovo) i kemijska industrija, proizvodnja stakla (Bor), papira, građevnoga materijala, te prehrambena i tekstilna industrija. Do Nižnoga Novgoroda vode naftovodi iz Aljmatjevska i Rjazana, te plinovodi iz Saratova i Minnibaeva. Veliko značenje ima riječna luka, koja je plovnim putevima povezana s Baltičkim i Bijelim morem na sjeveru te Kaspijskim jezerom i Crnim morem na jugu. Međunarodna zračna luka. Nedaleko od grada hidroelektrana na Volgi.
