struka(e): geografija, opća | povijest, opća

Niš, grad u zapadnome dijelu Niške kotline, na obalama Nišave, 10 km od njezina utoka u Južnu Moravu, Srbija; 183 164 st. (2011; administrativna jedinica Grad Niš ima 260 237 st.). Kulturno je i gospodarsko središte jugoistočne Srbije, sa sveučilištem (osnovano 1965), kazalištem, Narodnim muzejom (osnovan 1933), knjižnicom i dr. Tvrđava (XVIII. st.; galerija suvremene umjetnosti), saborna crkva Sv. Trojice, crkve sv. Nikole (izgrađena 1864. kao džamija) i sv. Pantelejmona (1878), poznata Ćele-kula (kula s uzidanim lubanjama srpskih ustanika poginulih u bitki na Čegru 1809) i dr. Elektronička i elektrotehnička, metalna (mostovne konstrukcije, vagoni, alati, strojevi za obradbu metala i sl.), duhanska, kemijska, tekstilna i drvna industrija; proizvodnja piva, građevnoga materijala te gumene robe (automobilske gime i dr.) i robe od plastike. Međunarodna zračna luka Konstantin Veliki. Istočno od grada nalazi se arheološko nalazište (Mediana; ostatci rimske vile) i lječilište Niška Banja. – Šire područje Niša bilo je naseljeno već u rano brončano doba (nalazišta Bubanj i Humska čuka). Dardansko naselje na mjestu današnjega Niša – Najs (Naissus) postalo je 4. ili 6. god. rimskim vojničkim logorom, a u II. st. municipijem. Ondje je rođen Konstantin Veliki (njegova brončana portretna glava iz Najsa danas je u Beogradu). Grad su 441. porušili Huni, a 615. Avari. U IX. st. držali su ga Bugari, u XI. st. preuzela ga je Ugarska, a potkraj XII. st. Srbija. Niš je u srednjem vijeku postao jednim od najvažnijih srpskih gradova i značajno trgovačko središte. Dolaskom pod vlast Osmanlija u XV. st. izgubio je dotadašnje značenje, no opet je jačao u XVIII. i XIX. st. Osmanlije su 1878. predali srpskoj vojsci tvrđavu i varoš, čime je završeno razdoblje osmanlijske uprave. U I. svjetskom ratu Niš je bio privremeno sjedište srpske vlade do studenoga 1915., kada su ga osvojile bugarske postrojbe. U II. svjetskom ratu 1941–44. bio je pod njemačkom okupacijom, a Nijemci su ondje podignuli i koncentracijski logor. Nakon II. svjetskog rata gospodarski se razvija; 1961. imao je 81 165 st., a 1971. 127 654 st.

Citiranje:

Niš. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 5.12.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/nis>.