Ninoslav, Matej, bosanski ban (XIII. st.). Razdoblje njegova banovanja (1232–50) obilježeno je borbom protiv nastojanja papinstva i Ugarske da Bosnu politički i vjerski podrede. Za njegove je vladavine (1233) papa Grgur XI. poslao u Bosnu novoga izaslanika, kardinala Jakoba, koji je bana i rođaka mu Prijezdu I. pridobio za katoličanstvo. Ninoslav je pritom, u znak jamstva vjere, morao predati dominikanskim inkvizitorima svojega sina kao taoca. No papa je uskoro, nakon izvješća da je Ninoslav ponovno prišao krivovjercima i da se krivovjerje proširilo i na Slavoniju, pokrenuo križarski pohod na Bosnu. Vodstvo je povjerio ug. hercegu Kolomanu, ali pohod koji je trajao od 1235. do 1238. nije imao trajnijeg učinka u suzbijanju krivovjerja u Bosni. God. 1240. ban Ninoslav zaključio je ugovor s Dubrovnikom o trgovini i prijateljstvu, kojim se obvezao braniti Dubrovčane u slučaju rata s raškim kraljem, a 1243–44. svojom je vojskom pomogao Splićanima u ratu s Trogirom, na strani kojega je bio Bela IV. Već 1244. Bela IV. poveo je protiv njega kazneni pohod i prisilio ga na priznanje vrhovne vlasti i izjavu lojalnosti. Osim toga morao je priznati sva prava i povlastice kat. bosanske biskupije iz doba sabora na Bilinu Polju (1203). Posljednji se put spominje 1249., kada je obnovio svoj prijašnji trg. ugovor s Dubrovnikom.
