Nîmes [nim], grad i upravno središte departmana Gard u južnoj Francuskoj; 150 610 st. (2017). Smješten je u plodnoj nizini Rhône, između istočnih padina Cévennesa i Sredozemnoga mora. Trgovačko je središte vinogradarskoga zaleđa s tekstilnom i prehrambenom industrijom. Sačuvani su mnogobrojni spomenici iz rimskoga razdoblja: korintski hram (Maison Carrée) s početka I. st., najbolje očuvana rimska građevina u Francuskoj (u njemu je danas zbirka rimskih skulptura), amfiteatar (Les Arènes) s kraja I. st., s 24 000 sjedećih mjesta, toranj (Turris Magna/Tour Magne), izvorno iz keltskog doba (III. st. pr. Kr.), nadograđen u rimsko doba, gradska vrata iz 16. pr. Kr., ostatci Dianinog hrama s nimfejom (I. st.), dijelovi akvedukta. Katedrala Notre-Dame-et-Saint-Castor (XVII. st., s dijelovima iz starijih razdoblja; obnovljena u XIX. st.); gradski park (Jardins de la Fontaine) iz XVIII. st. Kulturno je središte sa sveučilištem (osnovano 2007) i muzejima: arheološki (Musée de la Romanité, osnovan 2018), povijesni, muzej suvremene umjetnosti i dr. Željezničko i cestovno čvorište između bazena Rhône i Garonne; zračna luka. – Isprva keltsko naselje, grad Volkâ Arekomika (Volcae Arecomici). Od 121. pr. Kr. pod vlašću Rimljana (Colonia Augusta Nemausus). Osvajali su ga Vandali (408), Vizigoti (472), za vlasti kojih je amfiteatar pretvoren u utvrdu, i Saraceni (725). Od 752. pod Franačkom, potkraj IX. st. postaje središte istoimene grofovije koja je 1185. pripojena Grofoviji Toulouse. Pod vlast francuskih kraljeva došao je 1229., a Luj IX. Sveti dao je podignuti nove gradske zidine. U XVI. st. bio je važno uporište hugenota.
