New Orleans [nju: ɔ:'ɹliənz], najveći grad i luka u saveznoj državi Louisiani, SAD; 343 829 st. (2010). Leži na lijevoj obali donjega toka rijeke Mississippi, 180 km od njezina ušća u Meksički zaljev. Stariji dio grada sagrađen je u francuskom i španjolskom kolonijalnom stilu. Kulturno je središte sa sveučilištima i znanstvenim institutima; kolijevka jazz glazbe; karneval koji se slavi od 1830-ih (Mardi Gras). Vodeće je financijsko i trgovačko središte južnog dijela SAD-a. Industrija, koja je pretežno razvijena uz kanal što veže Mississippi s jezerom Pontchartrain, prerađuje domaće (nafta, šećerna trska, pamuk, drvo, duhan) i uvezene sirovine (kaučuk i dr.). Znatnu važnost ima brodogradnja, strojogradnja, zrakoplovna, tekstilna i prehrambena industrija. Osobito je značajan turizam (11 milijuna turista, 2001). Preko luke New Orleans uvozi se čelik, kaučuk, drvo, kava i dr.; ukupan lučki promet iznosi 72,4 milijuna tona (2010). New Orleans ishodište je za krstarenja Karipskim morem i važno čvorište željezničkoga, cestovnog i zračnoga prometa (zračne luke Louis Armstrong i Lakerfront). – Osnovali su ga Francuzi 1718. Od 1722. bio je glavnim gradom francuske Louisiane. Španjolskoj je pripadao 1762–1801. God. 1803. Francuska ga je prodala Sjedinjenim Državama. Glavni grad savezne države Louisiane 1812–49. Središte trgovine, u kojem se glavna kontinentska trgovina Mississippijem spaja s pomorskom trgovinom. Za Građanskoga rata (1861–65) bio je uporište Juga, ali su ga pomorske snage Sjevera (admiral David Farragut) osvojile već 1862.
