Narodni muzej, hrvatski nacionalni muzej, utemeljen 1846. u Zagrebu, u sklopu hrvatskoga narodnoga preporoda, na poticaj zagrebačke Čitaonice, Matice ilirske te Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva u Zagrebu. Ustanovljen je dobrovoljnim novčanim prilozima, a njegove su zbirke također nastale mnogobrojnim donacijama predmeta, slika, spisa i knjiga. God. 1866. odlukom Sabora uređeno je ustrojstvo muzeja, njegov pravni položaj te načini financiranja: Narodni muzej postao je Zemaljski muzej Trojedne Kraljevine pod upravom Akademije. Od 1870. izdavao je Viestnik Narodnoga zemaljskoga muzeja u Zagrebu. God. 1869. prirodoslovna zbirka i muzejska knjižnica preseljene su u palaču u Demetrovoj ulici u Zagrebu, a ostale su zbirke ostale u dotadašnjem prostoru Narodnoga doma u Opatičkoj ulici. Pojedine zbirke postupno su se razvijale u posebne odjele, a nakon II. svjetskog rata izdvojile su se specijalizirane ustanove: Hrvatski narodni zoološki muzej, Geološko-paleontološki muzej, Mineraloško-petrografski muzej (danas jedinstveni Hrvatski prirodoslovni muzej), Arheološki muzej i Hrvatski povijesni muzej.
