Münchenski sporazum, naziv za sporazum o odvajanju Sudeta od Čehoslovačke, koji su 30. IX. 1938. u Münchenu sklopili predsjednici britanske i francuske vlade N. Chamberlain i É. Daladier s A. Hitlerom i B. Mussolinijem. Samo nekoliko tjedana nakon okupacije Austrije u ožujku 1938 (→ anschluss), Hitler je otvorio novu krizu (Sudetska kriza), zahtijevajući da se Sudeti (Sudetenland) u Čehoslovačkoj, u kojima je živjela njemačka manjina, pripoje Trećemu Reichu, prijeteći otvoreno ratom ako se tomu ne udovolji. Pozivao se na to da je stvaranjem Čehoslovačke zanijekano pravo sudetskim Nijemcima na samoodređenje i njihovo pravo da se priključe Njemačkoj. Istodobno su se francuska a napose britanska vlada, nespremne za rat, odlučile za politiku popuštanja (appeasement) i neprestano pritiskale Čehoslovačku (Runcimanova misija) na popuštanje Hitleru, »kako bi se izbjegao rat«. U pregovorima s Hitlerom u rujnu 1938. zahtijevale su jamstva da pri odvajanju neće biti korištena sila te da neće biti daljnjih teritorijalnih zahtjeva na račun Čehoslovačke. Münchenskim sporazumom Čehoslovačka je izgubila oko 29 000 km² svojeg teritorija i 3,6 milijuna stanovnika (25%); bez borbe je morala predati svoje jake utvrde prema Njemačkoj, izgubila je oko 66% ugljena, 70% željezne i čelične industrije, 90% industrije porculana, oko 80% lignita i 80% kemijske industrije. Nakon toga započeo je raspad države pokretanjem pitanja osamostaljenja Slovačke, do čega je došlo u ožujku 1939. Njemačka je tada okupirala njezine preostale dijelove. – Münchenskim sporazumom dovršena je revizija Versailleskoga sporazuma i konačno ostvareno veliko njemačko ujedinjenje. Međutim, Hitlerove pretenzije za širenjem učinile su da Münchenski sporazum nije bio kraj agresivne vanjske politike, nego uvod u II. svjetski rat.
