Mosconi [mosko:'ni], plemićka obitelj u Istri. Podrijetlom iz Italije (Bergamo). U prvoj pol. XVI. st. djelovali u Štajerskoj, gdje se os. istaknuo Aleksandar (u. 1540), uspješan trgovac i poduzetnik, koji je 1532. od Ferdinanda I. Habsburškoga za 26 000 florena kupio posjed Pazinske knežije (Contea di Pisino). Time su Mosconi stekli pravo na sudbenu i upravnu vlast u Knežiji, ali ne i pravo na upravljanje tamošnjim rudnicima i šumama. Aleksandrovi sinovi Ivan (u. oko 1541) i Krsto bili su kapetani Pazina. Oporučnim legatom 1541. Ivan je dao u Pazinu osnovati ubožište i sirotište. Tijekom upravljanja Knežijom, Krsto se u više navrata izravno miješao u lokalnu upravu tamošnjih gradova i u povlastice crkv. i samostanskih ustanova i njihove posjede, zbog čega je nekoliko puta bio tužen caru u Beč. Mosconi su sustavno poticali useljavanje prebjega u slabije naseljene dijelove Knežije, poglavito iseljenika iz Bosne i Dalmacije. Iako je 1588. prestalo njihovo upravljanje Knežijom, Krstini potomci (Aleksandar i Matija) ostali su u Istri do kraja XVI. st. U kasnijem razdoblju dvije pobočne grane obitelji Mosconi preselile su se u Štajersku, gdje su se germanizirale (Moschon).
