moreška (tal. moresca), borbeni ples s mačevima (viteška igra) karakterističan za Sredozemlje. U moreški su jednostavni plesni pokreti povezani s mačevanjem, a najčešće i s dramskom radnjom kojoj je sadržaj borba dviju skupina, crne i bijele, kršćana i nekršćana, Španjolaca i Maura i sl. Pretpostavlja se da potječe iz Španjolske, odakle se proširila u XV. i XVI. st. U renesansi moreška je bila izrazito popularni dramsko-plesni žanr na Sredozemlju, a bila je prisutna i u drugim europskim zemljama (npr. u Francuskoj, Njemačkoj i Engleskoj). U tom se razdoblju moreška izvodila i u sferi narodne kulture i u elitnim društvenim krugovima (npr. na dvorskim slavljima ili kao plesovi u operama XVII. st.). U Hrvatskoj se moreška od XVI. st. izvodi u Dubrovniku, Splitu, Zadru, Hvaru i drugim dalmatinskim gradovima. Danas se moreška u Hrvatskoj izvodi još samo u Korčuli i predstavlja borbu između Turaka i Maura. Plesači su odjeveni u posebne odore: bili (Turci), koji uvijek pobjeđuju, u crvene, a crni (Mauri) u crne. Bile predvodi Osman ili bijeli kralj, a crne Moro ili crni kralj. Skupine se bore za djevojku bulu koju je crni kralj oteo bijelomu kralju. Izvodi se uz glazbenu pratnju koju je 1937. skladao K. Odak. Glazbu za korčulansku morešku skladali su i Dominik Giunio (oko 1900), B. Bjelinski (1944), I. Tijardović (1970) i Tomislav Uhlik (1997).
