Montreux [mtʀø'], grad na istočnoj obali Ženevskoga jezera, u kantonu Vaudu, zapadna Švicarska; 26 433 st. (2015). Mondeno turističko središte (hoteli, kongresni centar, kasino, međunarodni glazbeni festival), žičarama povezano s okolnim planinskim športskim centrima. Prehrambena industrija, izradba satova i zlatnoga nakita. U okolici poznati dvorci Chillon i Châtelard. Zračna luka. – Područje Montreuxa bilo je u posjedu Burgundije (888–1032), njemačke obitelji Zähringen (1032–1218), grofova od Savoje (1218–1536), koji su svoje sjedište imali u obližnjem dvorcu Chillonu, grada Berna (1536–1798) i kantona Vauda, koji je 1803. ušao u sastav Švicarske. Suvremeni razvoj grada počinje u drugoj polovici XIX. st. izgradnjom turističkih sadržaja duž obala Ženevskoga jezera. U Montreuxu je 1936. potpisana konvencija o režimu morskih tjesnaca (prolaz stranih brodova kroz Bospor i Dardanele). Godine 1962. tri općine – Le Châtelard-Montreux, Les Planches-Montreux i Veytaux-Montreux – ujedinile su se u jedinstven grad Montreux.
