Mo Yan [mɔ jɛn] (pseudonim, kineski: »ne govori«; pravo ime Guan Moye), kineski književnik (Gaomi, pokrajina Shandong, 17. II. 1955). Potekao iz zemljoradničke obitelji. Za kulturne revolucije kao dvanaestogodišnjak napustio je školu te radio kao poljoprivredni i tvornički radnik. Pristupivši vojsci 1976. počeo je studirati književnost i pisati. Prvu pripovijetku objavio je 1981., a veću pozornost privukao je 1986. pripovijetkom Prozirna rotkvica (Touming de hong luobo). Proslavio se romantičnom povijesnom pričom iz japansko-kineskoga rata Crvena raž (Hong gaoliang, 1986) objavljenom 1987. s još četirima pričama kao Obitelj crvene raži (Hong gaoliang jiazu), na temelju kojih je režiser Zhang Yimou iste godine snimio nagrađivani film Crvena raž. To je djelo, zajedno s Baladama o češnjaku (Tiantang suantai zhi ge, 1988) i Vinskom republikom (Jiuguo, 1992), svojevrsna trilogija ili obiteljska saga iz kineskoga sjeveroistoka o životu seljaka zahvaćenom kulturno-povijesnim mijenama dvadesetoga stoljeća. Roman Velike grudi i široki bokovi (Fengru feitun, 1996) izvrgnut je kritici zbog seksualnoga konteksta i propusta da ocrta klasnu borbu na liniji Kineske komunističke partije. U zbirci priča Shifu, sve ćeš učiniti za smijeh (Shifu yuelai yue youmo, 2000) tematizira korupciju, pohlepu i nadnaravno. U romanu Žabe (Wa, 2009) osvrće se na kinesku restriktivnu populacijsku politiku koja dopušta samo jedno dijete po obitelji. Veoma je plodan autor: u romanima i pričama te ponekim esejima na osebujan način, često složenim, snažnim i dojmljivim slikama ocrtava život, zbivanja i likove isprepletene doživljajima nadnaravnoga. Premda se, prema vlastitim riječima, sa sebi bliskim djelima W. Faulknera i G. Garcíje Márqueza upoznao tek 1984., i premda je njegov doživljaj svijeta samosvojan, na Zapadu se često opisuje kao blizak magičnomu realizmu i F. Kafki. U Kini uživa velik ugled, a svjetsku slavu stekao je Nobelovom nagradom za književnost 2012., u obrazloženju koje se navodi kako je kombinacijom fantazije i stvarnosti, iz povijesne i društvene perspektive i crpeći iz kineske baštine ostvario djelo »halucinatornog realizma«.
