Miller [mi'ləɹ], Henry, američki književnik (New York, 26. XII. 1891 – Pacific Palisades, 7. VI. 1980). Napustivši studij, bavio se različitim poslovima, živio u Parizu (1930–39), potom se nastanio u Californiji. U prvim romanima (Rakova obratnica – Tropic of Cancer, 1934., i Jarčeva obratnica – Tropic of Capricorn, 1939) te u nizu osebujnih priča i ulomaka Crno proljeće (Black Spring, 1936) književno je uobličio autobiografska iskustva rabeći pikarske strukture i duge esejističke ulomke. Oštroj kritici zapadne civilizacije i njezinoj suvremenoj dehumanizaciji suprotstavljao je seksualnu slobodu (trajni motiv oslobađajućeg učinka spolnoga čina), ali i misticizam. Naturalistički je izravno, uz inovativnu uporabu psovki i žargona (u duhu L.-F. Célinea), ali i nadrealističke simbolike, opisivao ambijente pariških bordela, javnih zahoda, kavana i sastajališta boema, kvaziumjetnika, klošara i homoseksualaca te predočavao prizore ekscesivnoga promiskuiteta. Zbog toga je dugo bio smatran opscenim i pornografskim autorom pa su mu rana djela prvotno objavljivana samo u Francuskoj, a u SAD-u i Velikoj Britaniji tek 1960-ih, kada je postigao masovnu čitanost utječući na subkulturne pokrete i pisce (J. Kerouac i N. Mailer). Formalne i tematske preokupacije romana iz 1930-ih dijele i njegova ostala djela, npr. Kolos iz Maroussija (The Colossus of Maroussi, 1941), nadahnut putovanjem po Grčkoj, romaneskna trilogija Ružičasto raspeće (The Rosy Crucifixion: romani Sexus, 1949., Plexus, 1953., i Nexus, 1960) kao i bogata korespondencija, npr. s L. Durrellom (objavljena 1963) i A. Nin (objavljena 1965).
