struka(e): mineralogija

mikroklin (mikro- + grč. ϰλίνειν: naginjati; savijati), triklinski mineral iz skupine glinenaca; po kemijskom sastavu kalijev alumosilikat, KAlSi3O8, s istom formulom kao i monoklinski sanidin i ortoklas. Od spomenutih minerala razlikuje se kristalnom strukturom, u kojoj je raspored iona Si4+ i Al3+ pretežno ili gotovo potpuno uređen (tzv. maksimalni mikroklin), za razliku od sanidina, sa statističkim rasporedom tih iona na raspoloživim tetraedrijskim mjestima, ili od prijelaznoga stanja kod ortoklasa. To stanje mikroklina energetski je povoljno, ali se moglo ostvariti samo pri sporom hlađenju i kristalizaciji magme. Mikroklin je karakterističan po mrežastoj strukturi od sraslačkih lamela, koja je vidljiva u polarizacijskome mikroskopu. Bezbojan je ili ružičast, rjeđe zelen (tada se naziva amazonit). Čest je sastojak granita, sijenita, pegmatita i gnajsa. U kamenoj kori nije stabilan i njegovim trošenjem nastaje kaolin. Upotrebljava se u keramičkoj industriji, osobito za izradbu glazura.

Citiranje:

mikroklin. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 5.10.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/mikroklin>.