Mesić, Marko, hrvatski protuosmanski ratnik (Brinje, oko 1640 – Karlobag, 2. II. 1713). Podrijetlom iz plemićke obitelji, za svećenika zaređen 1664. Isprva župnik u Brinju, 1678. imenovan senjskim kanonikom. Često ratovao u krajevima pod osmanskom vlašću, zbog čega se morao opravdavati u Rimu. Vjerojatno sudjelovao i u neuspjeloj pobuni Zrinskih i Frankapana, ali je zbog nedostatka dokaza bio oslobođen. Od pape 1676. dobio odobrenje za obavljanje dužnosti vojnog kapelana. Za Velikoga (Bečkoga) rata za oslobođenje od Osmanlija (1683–99) bio je glavni vođa i organizator hrvatskih krajiških postrojba koje su pomagale ustanicima protiv osmanske vlasti u Lici i Krbavi. Zajedno s karlovačkim generalom I. F. J. Herbersteinom sudjelovao u oslobađanju Like i Krbave od osmanske vladavine 1689. Na ruševinama drevne krbavske katedrale sv. Jakova odslužio je misu zahvalnicu, prvu nakon Krbavske bitke 1493. Imao je velik utjecaj na upravu i sudstvo u oslobođenim krajevima. God. 1692. porazio je Osmanlije koji su pokušali povratiti Liku i Krbavu. Zatečeno muslimansko stanovništvo u Lici i Krbavi prevodio je na katolicizam, omogućivši tako njihovo zadržavanje u tim krajevima. U opustjele ličko-krbavske predjele naseljivao je novo stanovništvo, katoličko i pravoslavno. Doseljenicima je dijelio zemlju, a sudjelovao je i u obnovi lokalne Rimokatoličke crkve. Bio je prvi ličko-krbavski arhiđakon. Car Leopold I. Habsburški darovao mu je 1693. za zasluge selo Mušaluk. Svojim je autoritetom 1702. smirio bunu ribničkih Bunjevaca. Sljedećih je godina bio uključen u aktivnosti usmjerene na slamanje protuhabsburškoga pokreta F. II. Rákóczyja u Madžarskoj. Ispred župne crkve u Brinju nalazi se njegovo poprsje otkriveno 1989. prigodom obilježavanja 300. obljetnice oslobođenja Like i Krbave od osmanske vladavine.