struka(e): sport
ilustracija
MARATONSKA UTRKA ulicama Rima 1982.

maratonska utrka (maraton), najdulja atletska disciplina u trčanju. Održava se u znak sjećanja na grčkog glasnika Fidipida, koji je prema predaji 490. pr. Kr. pod punom ratnom spremom pretrčao udaljenost od Maratona do Atene (oko 40 km) kako bi donio vijest o pobjedi nad Perzijancima, nakon čega je od iscrpljenosti pao mrtav. Maratonska utrka održava se od prvih modernih OI (1896) na prijedlog francuskog lingvista M. Bréala. Ispočetka se trčalo na stazama različitih duljina, a od OI 1924. propisana je duljina staze 42 195 m. Start i cilj utrke obično su na stadionu, a trči se uglavnom gradskim ulicama, pa se zbog različitih svojstava staza ne vode službeni rekordi. Maratonska utrka za žene na programu je OI tek od 1984. Do sada su na OI, s po dvije osvojene zlatne medalje, najuspješniji bili Etiopljanin A. Bikila (1960. i 1964) i Nijemac Waldemar Cierpinski (1976. i 1980). Hrvatski atletičar Franjo Mihalić osvojio je u maratonskoj utrci na OI 1956. srebrnu medalju. Poznate su i tradicionalne godišnje maratonske utrke u Bostonu, New Yorku, Chicagu, Londonu, Berlinu, Hamburgu, Rotterdamu, Košicama, Honoluluu i dr. Zagrebački maraton trči se od 1992. Katkad se maratonom nazivaju i neke neslužbene dugoprugaške utrke koje su kraće od 42 195 m.

Citiranje:

maratonska utrka. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 27.2.2025. <https://enciklopedija.hr/clanak/maratonska-utrka>.