Maltežani, mediteranski narod nastanjen većinom u Republici Malti, gdje čini 94,1% stanovništva; oko 370 000 pripadnika (s iseljenicima u Velikoj Britaniji, Kanadi, Australiji i Africi ima ih oko 525 000). Pretpostavlja se da su prapovijesni stanovnici Malte došli s područja južne Italije i Sicilije. Maltežani se smatraju potomcima Feničana koji su Maltu kolonizirali u rano antičko doba. U oblikovanju malteškoga naroda sudjelovali su i potonji doseljenici koji su u dugoj povijesti Malte dolazili uglavnom kao osvajači: Normani, Španjolci, Arapi, Talijani, Francuzi, Englezi i dr. Posebno se ističu talijanski i arapski kulturni i jezični utjecaji. Po vjeri su uglavnom katolici.
Povijest
Povijest
→
malta, povijest
Jezik
Malteški (maltski, malti) je semitski jezik koji se govori na otoku Malti. Genetski je dijalekt arapskoga koji je pretrpio znatan utjecaj talijanskih dijalekata (osobito sicilskoga), a u novije doba i engleskoga. Uz engleski, malteški je službeni jezik Republike Malte. Piše se latinicom (jedinstvena pojava među semitskim jezicima), a njime govori oko 390 000 ljudi na Malti i oko 80 000 u drugim zemljama.
Likovne umjetnosti
Iz razdoblja neolitika potječu mnogobrojni spomenici megalitičkoga graditeljstva: dolmeni i menhiri te veliki kultni objekti sagrađeni od golemih kamenih blokova i ploča, često ukrašenih reljefnim spiralama, geometrijskim uzorcima i životinjskim likovima (Hal Tarxien, Hagar Qim, Mnaidra na Malti i Ggantija na susjednome otoku Gozo). Hram u Hal Tarxienu sastoji se od triju međusobno povezanih objekata, a hipogej (podzemna grobnica) u Hal Saflijeni od niza grobnica povezanih dvoranama, hodnicima i stubištima raspoređenima na tri kata. U hramovima je pronađen i velik broj kamenih i keramičkih ženskih kipova
(Venera s Malte). Izgradnja megalita iznenada je prestala potkraj III. tisućljeća pr. Kr. Otkriven je veći broj nalaza iz razdoblja dok su ondje boravili Feničani, Kartažani, Rimljani i Bizantinci (natpisi, grobovi, arheološki ostatci na mjestima antičkih gradova i vila). Iz srednjega vijeka ima malo ostataka (urbanistički raspored gradova i neki spomenici nose značajke starih sicilsko-normanskih gradova). Brojniji su spomenici iz doba renesanse, manirizma i baroka. Gradilo se mnogo, osobito od 1530., kada je Malta postala središte Malteškoga reda. U Valletti je uz domaće umjetnike radio i veći broj talijanskih umjetnika; utvrde su u XVI. st. podignuli Francesco Laparelli i Girolamo Cassar, koji je projektirao katedralu sv. Ivana (1577); dekoracije i oltarske slike u katedrali izveli su Caravaggio (1607), M. Preti (poslije 1661) i Lionello Spada (1703), a u Mdini je potkraj XVII. st. Lorenzo Gafa projektirao raskošnu katedralu. U Valletti se nalaze Katedralni muzej, Muzej sv. Ivana, Nacionalni arheološki muzej.
