Málaga [ma'laγa], glavni grad istoimene pokrajine u Andaluziji, na južnoj obali Španjolske; 569 130 st. (2015). Leži na ušću rijeke Guadalmedina. Jedna je od najstarijih luka Sredozemlja. Mnogi arhitektonski spomenici, među kojima maurski dvorac Alcazaba (na rimskim temeljima, većinom izgrađen u XI. st.), utvrda Gibralfaro (na feničkim ostatcima, XIII–XIV. st.), ostatci rimskog amfiteatra i renesansna katedrala iz XVI–XVIII. st. Sveučilište (osnovano 1972), umjetnička akademija, visoka glazbena škola; arheološki, etnografski, Picassov i dr. muzeji (Málaga je rodno mjesto Pabla Picassa). Industrija metala, tekstila, kože, kemikalija i šećera, brodogradnja; preradba i konzerviranje ribe i voća. Od početka 1990-ih razvio se u jako središte visoke tehnologije (informatička i telekomunikacijska industrija i dr.); sjedište je međunarodne udruge znanstvenih parkova. U okolici vinogradarstvo, uzgoj agruma. Jako turističko središte na obali Costa del Sol (oko 6 milijuna turista godišnje). Trgovačka (2,8 milijuna tona, 2013) i ribarska luka; marina za jahte, trajektna luka (Málaga–Mellila). Izvozi se pretežito voće, maslinovo ulje, pamuk i kvalitetno vino (málaga). Međunarodna zračna luka ubraja se u najprometnije u Španjolskoj (13,8 milijuna putnika, 2014). Pokrajina Málaga obuhvaća 7308 km² s 1 628 973. st. (2015). – Prvotno fenička naseobina, antička Málaga je od 205. pr. Kr. bila saveznik Rima, a potom rimski municipij (Malaca). Od III. st. biskupsko sjedište. God. 571. razorili su ju Vizigoti, a 711. došla je pod arapsku vlast. Od XI. st. Málaga je bila sjedište arapske dinastije Hamudita. Od 1487. u sastavu Španjolske, kada je obnovljena i biskupija. Za građanskoga rata 1936–39. grad je bio jedno od prvih uporišta u Španjolskoj koje su zauzeli frankisti (1937).
