Luj XIII., francuski kralj od 1610 (Fontainebleau, 27. IX. 1601 – Saint-Germain-en-Laye, 14. V. 1643). Sin Henrika IV. iz kuće Bourbon. Nakon ubojstva Henrika IV., za Lujeve maloljetnosti (1610–17) vladala je njegova majka Marija Medici, a od 1624. stvarnu vlast u Francuskoj imao je kardinal A. Richelieu, koji je težio podignuti kraljevski autoritet i postići hegemoniju u Europi. God. 1614. Luj XIII. je sazvao posljednje Opće staleže (idući su sazvani tek uoči Francuske revolucije 1789) i uz pomoć Richelieua počeo izgradnju apsolutizma. Ugušio je ustanak hugenota 1622–28. u južnoj Francuskoj (1628. bila je zauzeta La Rochelle) i stavio ih izvan zakona. Na Richelieuov nagovor, stupio je u Tridesetogodišnji rat protiv Austrije i Španjolske (1618–48). Njegov drugorođeni sin Filip, vojvoda od Orléansa, rodonačelnik je kuće Orléans.
Luj XIII., stil
Luj XIII., stil, francuska inačica ranoga baroka u doba Marije Medici kao regentkinje (1610–17) za malodobnosti njezina sina Luja XIII. Stil je nastao pod utjecajem talijanskoga manirizma i flamanske umjetnosti. Značajni umjetnici: slikari Georges de La Tour, braća Le Nain, S. Vouet, i graditelji S. de Brosse (Palača Luxembourg, 1615–31), J. Lemercier (crkva Sorbonne, započeta 1615). Masivno pokućstvo bilo je bogato urešeno (groteskne maske, cvjetni i voćni ukrasi).
