struka(e): tiskarstvo | likovne umjetnosti
ilustracija
LITOGRAFIJA, 1. tiskarska boja, 2. arapska guma, 3. kamena ploča

litografija (lito- + -grafija), najstarija tehnika plošnoga tiska, kojoj kao tiskovna forma služi kamena ploča sitnoporozne strukture, npr. ploča od vapnenačkoga kamena (litografski kamen); naziva se i kamenotiskom. Crtež koji se namjerava tiskati izrađuje se masnom kredom ili litografskim tušem na samoj ploči, odn. na posebno pripremljenu papiru pa se potom prenosi na ploču. Površina ploče zatim se kemijski obrađuje otopinom arapske gume kako bi dijelovi bez crteža (slobodne površine), kada se navlaže vodom, postali odbojni za masnoću. Na tako dobivenu tiskovnu formu nanosi se masno bojilo koje prihvaćaju samo tiskovni elementi (crtež), a ne i slobodne površine. Litografiju je 1798. izumio A. Senefelder. Izvorno se rabila kao grafičko-reproduktivna tehnika, npr. za tisak ilustracija u knjigama; za tu se namjenu više ne koristi, jer ju je s vremenom zamijenio ofsetni tisak s metalnim tiskovnim formama. – Zbog jednostavnosti tehničkoga postupka litografiju su brzo prihvatili likovni umjetnici, koji su u njoj našli mogućnost da svoja djela jeftino umnože i učine pristupačnima širokom sloju korisnika. Značajne rezultate u toj grafičkoj tehnici postigao je već oko 1820. F. Goya, potom francuski klasicisti (A. Gros i J. A. D. Ingres) i romantici (T. Géricault i E. Delacroix), a H. Daumier i P. Gavarni stvorili su u litografiji većinu svojih satiričnih karikatura. U litografiji su radili francuski barbizonci (C. Corot) i engleski pejzažisti (R. P. Bonington), austrijski portretisti (J. Kriehuber) te njemački slikari (A. Menzel). Jeftina tehnika omogućila je širenje reprodukcija slikarskih djela svih vrsta, a kada je potkraj XIX. st. J. Chéret usavršio višebojnu litografiju i upozorio na njezine još izrazitije umjetničke primjene, nastala su visokoumjetnička ostvarenja H. Toulouse-Lautreca, M. Liebermanna, E. Muncha, H. Matissea, Käthe Kollwitz. Velik broj umjetnika svih smjerova, a os. ekspresionizma, našao je u litografiji specifične mogućnosti izražavanja. U Hrvatskoj su litografije radili T. Krizman, Lj. Babić, V. Gecan, M. Trepše, V. Kirin, E. Murtić, V. Svečnjak.

Citiranje:

litografija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 4.10.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/litografija>.