limfa (lat. lympha: izvorska bistra voda, disimilacijom od grč. νύμφη: izvorsko božanstvo), međustanična tekućina koja ulazi u limfne kapilare, protječe sustavom limfnih žila te se dvama glavnim limfnim vodovima (prsni vod i desni limfni vod) vraća u venski dio krvnoga optoka. Stezanje okolnih mišića i zalisci pospješuju protjecanje limfe u limfnim žilama. Dnevno se u ljudskom organizmu stvara oko 2,5 L limfe. Njezin sastav ovisi o funkciji i aktivnosti tkiva i organa iz kojih potječe. Limfa ima nekoliko važnih zadaća. Budući da su limfne kapilare mnogo propusnije od krvnih, ona je jedini put kojim se bjelančevinske molekule, što su iz krvnih kapilara ušle u međustanične prostore, vraćaju u krvni optok. Poremeti li se ta funkcija limfe (npr. nakon kirurških zahvata ili pri zarazi nekim parazitima), u međustaničnim se prostorima nakupljaju bjelančevine, što uzrokuje edeme. Osim toga, limfa je glavni put kojim se masti apsorbiraju iz probavnoga sustava. Ona ima i obrambenu funkciju: dok protječe kroz limfne čvorove iz nje se uklanjaju bakterije i druge čestice koje su iz međustaničnih prostora ušle u limfne kapilare.
